Poremećaj svijesti

Pozdrav,obracam vam se ovim putem.
Znam da bez temelja nalaza nemozete nista konkretno reci.
Pokusati cu vam opisati situaciju,pa da me barem mozete uputiti negdje.
Ovako,radi se o mojoj baki,prije 3 mjeseca je imala covid 19 nikada nije od nicega bolovala i po pitanju zdravlja je bila super.
Medjutim nesto poslje nakon sta je imala covid pocela je naglo i cesto padati u nesvijest.
Bila je u bolnici radila pretrage i sve je bilo u redu.
Bila je kod neurologa i nalazi su u redu.
Cesto se dogada da odmah nakon jela dorucka ili rucka dolazi joj crnilo pred oci,vrucina i znoj te nagli gubitak svijesti koji ponekad prati i uz nesvjesticu povracanje te dobije odmah rijetku stolicu dok je u nesvijesti.
I to se desava sve cesce i cesce,u bolnici jpj nisu pridodavali bas paznju kao ni njezina doktorica opce prakse.
Dijagnozu je napisala sinkopa,ali koji razlog je da dolazi do sinkope sigurno postoji.
Mozete li mi nekako pomoci.
Jucer i danas je pala u nesvjesticu,danas odmah nakon rucka i pratilo je povracanje i rijetka stolica gdje sam bila sama uz nju i kako ima protezu hrana je zapela mislila sam da ce mi umrijeti na rukama.
Odmah nakon pada u nesvijest dosla je moja sestra koja joj je izmjerila secer i bio 6.2 i kada se je osvijestila opet smo izmjerili secer koji je bio 5.2
Tlak smo izmjerili i bio je 145/75.
Nadam se da ce te mi odgovoriti.
Hvala i ugodna vecer

28.11.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Javite se gastroenterologu jer se smetnje svijesti dešavaju nakon obroka, a praćeni su povraćanjem i rijetkom stolicom. On će napraviti potrebnu obradu probavnog trakta koja je neophodna zbog navedenih simptoma.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

MSCT koronarografija

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Holter srca

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]