Kako živjeti s POTS-om?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje utječe na autonomni živčani sustav, što dovodi do abnormalnog povećanja broja otkucaja srca kada osoba ustane iz ležećeg položaja. Ovo stanje može značajno utjecati na svakodnevni život, uzrokujući simptome poput vrtoglavice, ošamućenosti, lupanja srca, umora, pa čak i nesvjestice. Suočavanje s POTS-om zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje liječenje ali i prilagodbe načina života te psihološku podršku.

Što je POTS?

POTS karakterizira značajno povećanje broja otkucaja srca (za najmanje 30 otkucaja u minuti ili više) unutar deset minuta nakon ustajanja. Točan uzrok POTS-a nije u potpunosti shvaćen, ali se vjeruje da uključuje kombinaciju genetskih, autoimunih i okolišnih čimbenika.

Uobičajeni simptomi uključuju:

  • Vrtoglavica i ošamućenost. Ovi se simptomi često javljaju pri stajanju i mogu dovesti do nesvjestice.
  • Ubrzan rad srca (tahikardija). Značajno i trajno povećanje broja otkucaja srca za najmanje 30 otkucaja u minuti unutar 10 minuta stajanja (ili 40 otkucaja u minuti u adolescenata).
  • Umor i slabost. Kronični i teški umor koji utječe na dnevne aktivnosti i ne prestaje s odmorom.
  • Mučnina i gastrointestinalni problemi. Simptomi mogu uključivati ​​mučninu, nadutost, a ponekad i povraćanje.
  • Glavobolje. Česte glavobolje, koje mogu biti jake i često se opisuju kao migrene.
  • „Brain fog“. Poteškoće s koncentracijom, problemi s pamćenjem i mentalna zbunjenost.
  • Nesvjestica.
  • Abnormalnosti znojenja. Pretjerano ili smanjeno znojenje.
  • Intolerancija napora. Poteškoće s fizičkim naporom, što često dovodi do brze iscrpljenosti.
  • Dodatni znakovi i simptomi; bol u prsima, poremećaji spavanja, problemi s regulacijom temperature i učestalo mokrenje. Ovi simptomi mogu varirati u težini i na njih mogu utjecati čimbenici kao što su dehidracija, stres i promjene temperature.

Kako liječiti POTS?

Liječenje POTS-a često zahtijeva kombinaciju lijekova i nefarmakoloških intervencija. Vođenje dnevnika simptoma kako bi se pratio obrazac pojave simptomi i okidače koji ih uzrokuju mogu znatno pomoći u prilagodbi plana liječenja koji treba biti individualan, prilagođen svakom bolesniku ovisno o simptomima i potrebama.

Lijekovi koji se koriste su:

1. Beta-blokatori: Ovi lijekovi mogu pomoći u kontroli otkucaja srca i smanjiti simptome.

2. Fludrokortizon: Steroid koji pomaže povećati volumen krvi i poboljšati cirkulaciju.

3. Midodrin: Ovaj lijek pomaže suziti krvne žile, podižući krvni tlak.

4. Intravenska (IV) fiziološka otopina: U teškim slučajevima, IV fiziološka otopina može pružiti trenutačno olakšanje povećanjem volumena krvi i poboljšanjem cirkulacije.

5. Kompresijska odjeća: Nošenje kompresijskih čarapa može spriječiti nakupljanje krvi u nogama, čime se smanjuju simptomi.

Prilagodba načina života

Uz lijekove, promjena načina života igraju ključnu ulogu u upravljanju POTS-om. Ove prilagodbe mogu pomoći ublažiti simptome i poboljšati ukupnu kvalitetu života:

  1. Hidratacija: Pijenje puno tekućine je vitalno, i to najmanje 2-3 litre vode dnevno. Otopine elektrolita također mogu biti korisne.
  2. Unos soli: Povećanje unosa soli u prehrani može pomoći u zadržavanju tekućine i povećati volumen krvi. Međutim, to treba učiniti pod liječničkim nadzorom kako bi se izbjegle komplikacije.
  3. Promjene u prehrani: Jedenje malih, čestih obroka može spriječiti padove krvnog tlaka koji se javljaju nakon velikih obroka. Potrebno je izbjegavati obroke s visokim udjelom ugljikohidrata jer mogu pogoršati simptome.
  4. Tjelesna aktivnost: Redovita tjelovježba niskog intenziteta može poboljšati kardiovaskularnu kondiciju i protok krvi. Vježbe u ležećem položaju, poput vožnje bicikla ili plivanja, često su podnošljivije.
  5. Posturalne tehnike: Postupni prijelaz iz ležanja u stajanje može pomoći u smanjenju vrtoglavice. Potrebno je izbjegavati dugotrajno stajanje na mjestu.
  6. Higijena spavanja: Potrebno je osigurati odgovarajući odmor i održavati redoviti raspored spavanja. Podizanje uzglavlja kreveta može pomoći u smanjenju simptoma ujutro.

Psihološka potpora

Život s kroničnim stanjem kao što je POTS može biti izazovan, fizički i emocionalno. Psihološka podrška ključna je u stresu i tjeskobi koje se često javljaju u okviru ovog sindroma. Psihološka potpora se sastoji od:

  • Savjetovanja i terapije: Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) može pomoći osobama da razviju strategije suočavanja i nose se s anksioznošću i depresijom povezanom s POTS-om.
  • Grupe za podršku: pridruživanje grupi za podršku, bilo osobno ili online, može pružiti osjećaj zajednice i zajedničkog iskustva. Može biti utješno povezati se s drugima koji razumiju stanje.
  • Tehnike opuštanja: Prakse kao što su vježbe dubokog disanja mogu pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju općeg blagostanja.

Obrazovanje obitelji i skrbnika o POTS-u može potaknuti razumijevanje i podršku. Jasna komunikacija o potrebama i ograničenjima je ključna. Prilagodbe na radnom mjestu, kao što je fleksibilno radno vrijeme, mogućnost uzimanja pauza kada je to potrebno ili mogućnost rada od kuće također mogu znatno pomoći.

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je oblik disautonomije, što je poremećaj autonomnog živčanog sustava. Prepoznavanje POTS-a uključuje razumijevanje njegovih karakterističnih znakova i simptoma, koji se prvenstveno javljaju nakon ustajanja. Rano i točno prepoznavanje POTS-a može dovesti do boljeg ishoda liječenja. Suočavanje s POTS-om zahtijeva višestruki pristup koji uključuje liječenje, prilagodbu načina života, psihološku podršku i učinkovitu komunikaciju. Iako život s POTS-om može biti izazovan, uz pravu podršku i resurse, moguće je voditi ispunjen i aktivan život unatoč izazovima koje postavlja POTS. Važno je blisko surađivati ​​s liječnikom kako bi se razvio personalizirani plan koji odgovara specifičnim potrebama bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Spavanje

Proljetni umor – možemo li ga izbjeći?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Dolaskom proljeća dolazi do buđenja prirode, cvjetanja biljaka, dužih i toplijih dana. Ipak, kod određenog broja ljudi proljeće ne donosi osjećaje sreće i povećane energije. Javlja se umor, manjak energije, simptomi depresije, letargije. Ovo se stanje naziva proljetnim umorom, dio je normalnih fizioloških procesa i zahvaća cijelu populaciju, u manjem ili većem obimu. Na sjevernoj […]

Simetikon

Dispepsija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

Libido

Sniženi testosteron – molim Vaše mišljenje

Ozljeda glave

Traumatska ozljeda mozga

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Nesvjestica

Nesvjestica i vrtoglavice – molim pomoć

Bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Kompresija ulnarnog živca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Kompresija ulnarnog živca, koja se često naziva sindrom kubitalnog tunela, je često stanje uzrokovano uklještenjem živca koji se naziva ulnarni živac. Ovaj živac ide od vrata do šake i odgovoran je za osjet u prstenjaku i malom prstu, kao i za kontrolu nekih pokreta šake i podlaktice. Kada je ulnarni živac pritisnut, to može dovesti […]

Neurologija

Evocirani potencijali

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Evocirani potencijali (EP) spadaju u neurofiziološke pretrage koje se koristi u kliničkoj praksi za procjenu funkcionalnosti različitih dijelova živčanog sustava. Stimulirajući specifične senzorne putove i bilježeći električne reakcije koje generira mozak ili leđna moždina, evocirani potencijali pružaju dragocjene podatke o provođenju živčanih impulsa kao i o mjestu oštećenja. Evocirani potencijali mjere električnu aktivnost koju stvara […]

Neurologija

Nalaz MR na hipofizi

Neurologija

Ultrazvučna pretraga karotidnih arterija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Karotidne arterije su glavne krvne žile u vratu koje opskrbljuju krvlju mozak, vrat i lice. Ove su arterije bitne za rad mozga jer isporučuju krv bogatu kisikom. Blokade protoka krvi ili suženja u tim arterijama može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema od kojih je svakako najozbiljnija moždani udar. Jedna od najčešćih tehnika koja se koristi za […]

Neurologija

Što su vretena spavanja?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Spavanje je bitan biološki proces koji igra ključnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Jedna od značajnih značajki spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM) je pojava vretena spavanja, izbijanja moždane aktivnosti koji se vidljivo pojavljuju na elektroencefalogramu (EEG). Spavanje i njegove faze Spavanje nije jednoobrazno stanje već ciklus koji se sastoji od različitih faza […]

Neurologija

Možete li mi molim Vas reći kakav je ovaj EEG nalaz za dijete od 9 godina?

Neurologija

Što su hemangiomi?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Hemangiomi su benigne vaskularne malformacije koje se obično sastoje od mase krvnih žila. Iako se obično nalaze u koži i jetri, ove vaskularne anomalije mogu se pojaviti i u mozgu. Kada su prisutni u mozgu, nazivaju se cerebralni hemangiomi ili intrakranijski hemangiomi. Iako općenito benigni, njihova prisutnost u tako kritičnom organu predstavlja jedinstven izazov. Vrste […]

Neurologija

Razvojne venske anomalije

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Razvojne venske anomalije, poznate i kao venski angiomi, prirođene su malformacije venskog sustava mozga. Predstavljaju najčešći tip moždanih krvožilnih malformacija, koje se često slučajno identificiraju slikovnim pretragama. Razvojne venske anomalijekarakterizira skup malih žila koje se ulijevaju u veću središnju venu. Te se anomalije mogu pojaviti u različitim dijelovima mozga. Smatra se da se razvojne venske […]