Dolaskom proljeća dolazi do buđenja prirode, cvjetanja biljaka, dužih i toplijih dana. Ipak, kod određenog broja ljudi proljeće ne donosi osjećaje sreće i povećane energije. Javlja se umor, manjak energije, simptomi depresije, letargije. Ovo se stanje naziva proljetnim umorom, dio je normalnih fizioloških procesa i zahvaća cijelu populaciju, u manjem ili većem obimu. Na sjevernoj se poluci obično javlja od sredine ožujka do sredine travnja te nestaje u svibnju.

Uzroci proljetnog umora

Smatra se da je uzrok ovih promjena hormonska ravnoteža – za vrijeme zime naše tijelo „iscrpi“ svoje rezerve serotonina, hormona sreće, te se olakšava djelovanje melatonina, hormona odgovornog za spavanje i promjene raspoloženja. Sve kreće iz oka – mrežnica – unutarnji sloj oka koji se povezuje s mozgom putem optičkog živca – prirodno reagira na količinu dnevnog svjetla. Time dolazi do pokretanja hormonalnih promjena. Kako dolaze duži dani, naše tijelo ponovno stvara više hormona, endorfina, dopamina, spolnih hormona ali i kortizola, hormona stresa – to je proces koji iscrpljuje organizam i uzrokuje umor. Također javljaju se i sezonske alergijske reakcije koje utječu na proljetni umor.

Simptomi vezani za proljetni umor

Iako u proljeće dovoljno spavamo, dolazi do osjećaja umora, vrtoglavice, razdražljivosti, glavobolje, poremećaja koncentracije. Ponekad su ovi simptomi praćeni i meteoropatijom, depresijom, problemima s cirkulacijom, bolovima u zglobovima i nedostatkom energije za obavljanje osnovnih dužnosti. Ovi su simptomi izraženiji kod osoba koje inače imaju niske vrijednosti krvnog tlaka i u ženskoj populaciji.

Možemo li izbjeći proljetni umor?

Kako je ovo normalan fiziološki proces, ne može se u potpunosti izbjeći, no možemo utjecati na smanjenje simptoma koji nas muče.

Važno je poticati tjelesnu aktivnost, jer upravo boravak na zraku i suncu ubrzati će cirkulaciju, smanjiti razine melatonina, stvoriti nove količine vitamina D. Svatko može izabrati aktivnost koja mu odgovara – šetnju, bicikliranje, planinarenje, rad u vrtu, sportske aktivnosti na otvorenom. Umjerene tjelesne aktivnosti najbolje je planirati za jutro ili predvečerje, dok bi se intenzivniji treninzi trebali obaviti usred dana.

Cirkulacija se može potaknuti i izmjenom hladne i tople vode prilikom tuširanja. Manje količine kofeina ili teina također su korisne kako bi se ubrzali procesi u našem organizmu, no s njime ne treba pretjerivati.

Treba paziti i na higijenu spavanja, te omogućiti našem tijelu odmor, zamračiti i prozračiti prostoriju i maknuti distrakcije iz spavaće sobe.

Izbor voća i povrća je sve veći dolaskom toplijih dana pa se to treba iskoristiti i obogatiti prehranu bojama i raznolikim lisnatim povrćem i svježim voćem. Smanjiti unos rafiniranih proizvoda, šećera, crvenog mesa kako bi tijelo dobivalo energiju iz zdravijih namirnica. Povećajte broj obroka u danu a smanjite njihovu količinu.

Pazite na unos dovoljno tekućine – voda, voda i samo voda uvijek je najbolji izbor. Time ćemo „isprati“ naš organizam od toksina koje smo nakupili tokom zime.

Kada je teško uspostaviti pravilnu prehranu, nije loše razmisliti o suplementaciji – u ovom nam periodu trebaju vitamini B12, C, D, folna kiselina, a od minerala kalcij, željezo, magnezij i kalij.

Probajte smanjiti stres i uspostaviti dnevne rutine. Uspostavljanjem ravnoteže u životnim navikama omogućiti će se brže uspostavljanje hormonalne ravnoteže i smanjiti proljetni umor.