Proljetni umor – možemo li ga izbjeći?

Dolaskom proljeća dolazi do buđenja prirode, cvjetanja biljaka, dužih i toplijih dana. Ipak, kod određenog broja ljudi proljeće ne donosi osjećaje sreće i povećane energije. Javlja se umor, manjak energije, simptomi depresije, letargije. Ovo se stanje naziva proljetnim umorom, dio je normalnih fizioloških procesa i zahvaća cijelu populaciju, u manjem ili većem obimu. Na sjevernoj se poluci obično javlja od sredine ožujka do sredine travnja te nestaje u svibnju.

Uzroci proljetnog umora

Smatra se da je uzrok ovih promjena hormonska ravnoteža – za vrijeme zime naše tijelo „iscrpi“ svoje rezerve serotonina, hormona sreće, te se olakšava djelovanje melatonina, hormona odgovornog za spavanje i promjene raspoloženja. Sve kreće iz oka – mrežnica – unutarnji sloj oka koji se povezuje s mozgom putem optičkog živca – prirodno reagira na količinu dnevnog svjetla. Time dolazi do pokretanja hormonalnih promjena. Kako dolaze duži dani, naše tijelo ponovno stvara više hormona, endorfina, dopamina, spolnih hormona ali i kortizola, hormona stresa – to je proces koji iscrpljuje organizam i uzrokuje umor. Također javljaju se i sezonske alergijske reakcije koje utječu na proljetni umor.

Simptomi vezani za proljetni umor

Iako u proljeće dovoljno spavamo, dolazi do osjećaja umora, vrtoglavice, razdražljivosti, glavobolje, poremećaja koncentracije. Ponekad su ovi simptomi praćeni i meteoropatijom, depresijom, problemima s cirkulacijom, bolovima u zglobovima i nedostatkom energije za obavljanje osnovnih dužnosti. Ovi su simptomi izraženiji kod osoba koje inače imaju niske vrijednosti krvnog tlaka i u ženskoj populaciji.

Možemo li izbjeći proljetni umor?

Kako je ovo normalan fiziološki proces, ne može se u potpunosti izbjeći, no možemo utjecati na smanjenje simptoma koji nas muče.

Važno je poticati tjelesnu aktivnost, jer upravo boravak na zraku i suncu ubrzati će cirkulaciju, smanjiti razine melatonina, stvoriti nove količine vitamina D. Svatko može izabrati aktivnost koja mu odgovara – šetnju, bicikliranje, planinarenje, rad u vrtu, sportske aktivnosti na otvorenom. Umjerene tjelesne aktivnosti najbolje je planirati za jutro ili predvečerje, dok bi se intenzivniji treninzi trebali obaviti usred dana.

Cirkulacija se može potaknuti i izmjenom hladne i tople vode prilikom tuširanja. Manje količine kofeina ili teina također su korisne kako bi se ubrzali procesi u našem organizmu, no s njime ne treba pretjerivati.

Treba paziti i na higijenu spavanja, te omogućiti našem tijelu odmor, zamračiti i prozračiti prostoriju i maknuti distrakcije iz spavaće sobe.

Izbor voća i povrća je sve veći dolaskom toplijih dana pa se to treba iskoristiti i obogatiti prehranu bojama i raznolikim lisnatim povrćem i svježim voćem. Smanjiti unos rafiniranih proizvoda, šećera, crvenog mesa kako bi tijelo dobivalo energiju iz zdravijih namirnica. Povećajte broj obroka u danu a smanjite njihovu količinu.

Pazite na unos dovoljno tekućine – voda, voda i samo voda uvijek je najbolji izbor. Time ćemo „isprati“ naš organizam od toksina koje smo nakupili tokom zime.

Kada je teško uspostaviti pravilnu prehranu, nije loše razmisliti o suplementaciji – u ovom nam periodu trebaju vitamini B12, C, D, folna kiselina, a od minerala kalcij, željezo, magnezij i kalij.

Probajte smanjiti stres i uspostaviti dnevne rutine. Uspostavljanjem ravnoteže u životnim navikama omogućiti će se brže uspostavljanje hormonalne ravnoteže i smanjiti proljetni umor.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Glavobolje

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Apneja

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Premorenost

Tjeskoba, premorenost i umor – što mi se događa?

Glavobolja

VEP – vrtoglavice i glavobolje

Apneja u snu

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]

Iz iste kategorije

Ljekarništvo

Što znači C. diff?

Clostridioides difficile, nekada znana i kao Clostridium difficile (C. diff) je bakterija koja stvara toksine i spore. Prisutna je u zemlji, vodi ali i u probavnom sustavu kako životinja, tako i zdravih ljudi. Kada je crijevna mikrobiota u ravnoteži, ne uzrokuje probleme. Prvi je puta otkrivena 1935. godine kao dio normalne mikrobiote novorođenčeta. Tek je […]

Ljekarništvo

Zdravlje vida – je li sve u dodacima prehrani?

Dolaskom u određene godine, često se otkrivaju kronične bolesti i stanja zbog kojih počinjemo razmišljati o prilagodbama i zdravijem načinu života. Dodaci prehrani koji utječu na srce i krvožilni sustav te mozak su traženi i o njima se puno zna. No postoji još jedan organ koji zahtijeva našu pozornost a često ga zaboravljamo. Oko je […]

Ljekarništvo

Smije li se rastvoriti kapsula magnezija?

Ljekarništvo

Probiotici za imunitet

Iako je pandemija Covid-19 službeno prestala, ova nas je sezona gripe, prehlade i dalje prisutne korone dobro prodrmala. Upravo iz tog razloga dobro je ojačati svoj imunološki sustav. Uz standardne pripravke vitamina i minerala, beta glukana, propolisa, matične mliječi, korisnima su se pokazali probiotici. Imunitet Imunološki sustav je skup stanica, tvari i procesa koji rade […]

Ljekarništvo

Probiotici – dobri saveznici u vrijeme blagdana

Kraj je godine i spremamo se za obiteljska okupljanja, druženje s najmilijima i blagdansku trpezu. U ovo je vrijeme teško ostati suzdržan od obilja hrane, slatkog i pokoje zdravice više. No, s pretjeranim uživanjem u hrani i piću, dolaze i posljedice – uglavnom prolazne tegobe probavnog sustava. Zatvor, proljev, osjećaj težine u želucu, bolovi i […]

Ljekarništvo

Probiotici i mikrobiota

Mikrobiota Mikrobiota je skup svih mikroorganizama koji naseljavaju naše sluznice i kožu. Vrlo je raznolik i specifičan poput otiska prsta. Čine ga bakterije, virusi, gljivice i drugi mikroorganizmi. Naše tijelo svakodnevno nastanjuje preko 1000 različitih vrsta i 39 bilijuna mikroorganizama. Oni se nalaze u sluznici crijeva, mokraćnog trakta, vaginalnog trakta, usne šupljine, pluća i na […]

Ljekarništvo

Vitamin D – zvijezda zimskih mjeseci

Vitamin D je esencijalan vitamin, topiv u mastima, koji tijelu pomaže u regulaciji kalcija i fosfora. Ujedno ima važnu ulogu u održavanju strukture naših kosti. U hrani i dodacima prehrani postoje različiti oblici vitamina D – D2 (ergokalciferol) i D3 (kolekalciferol). Ovo je jedini vitamin koji se može stvoriti u našoj koži pod utjecajem sunčevog […]

Ljekarništvo

Može li bol u oku biti povezana sa sinusima?