Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita.

Dispepsija iako nije ozbiljna bolest, budući da se često periodički javlja tijekom proljeća i jeseni, može biti neugodna i utjecati na kvalitetu života pacijenta. Govorimo o enitetu koji je prisutan kod čak 10 do 45% ljudi sa godišnjom incidnecijom između 1 do 6% i koji je učestaliji kod žena.

Dispepsija može biti uzrokovana lijekovima koje uzimamo (antibiotici, kortikosteroidi, NSAR,..), luminalnim bolestima želuca (infekcija bakterijom Helicobacter pylori, kronični gastritis, tumor,..), sistemskim bolestima (šećerna bolest, kronično bubrežno zatajenje, poremećajem rada štitnjače, bolestima srca, srčani udar..), bolestima gušterače i bilijarnog sustava ili pak fiziološkim stanjima kao što je trudnoća.

Za postavljanje dijagnoze dispepsije potrebna je detaljna osobna i obiteljska anamneza i fizikalni status. Kod bolesnika mlađih od 45 godina koji nemaju alarmantne znakove (gubitak na tjelesnoj težini, anemija, otežano gutanje, bolno gutanje, krvarenje iz probavne cijevi, ikterus) i čiji članovi najuže obitelji nisu bolovali od karcinoma želuca potrebno je uz osnovnu laboratorijsku obradu učiniti testiranje na bakteriju Helikobakter pylori koja vrlo često uzrokuje tegobe te započeti liječenje. Liječenje uključuje promjenu prehrambenih navika, primjenu lijekova i liječenje podležećeg uzročnika (npr. liječenje Helikobakter pylori infekcije).

Promjena u prehrani podrazumijeva izbjegavanje začinjene hrane (ljuto, kiselo), izbjegavanje slatkog, pržene hrane, zatim je potrebno je izbjegavati gazirana slatka pića i veće količine kave. Konzumacija alkohola kao i pušenje potiče pojačano lučenje želučane kiseline što dovodi do pogoršanja tegoba zbog čega se također preporuča njihovo izbjegavanje. Uz navedeno potrebno je jesti češće i manje obroke, izbjegavati primjenu lijekova kao što su NSAR (ibuprofen, ketoprofen, diklofenak,..).

Od lijekova se primjenjuju inhibitori protonske pumpe koji smanjuju lučenje želučane kiseline i antacidi koji brzo neutraliziraju želučanu kiselinu i na taj način smanjuju simptome i olakšavaju pacijentima. U slučaju da je prisutna nadutost primjenjuju se lijekovi koji sadrže simetikon, dok se kod refluksih tegoba vrlo često preporuča i prokinetik.

Daljnja obrada u vidu gastroskopije i UZV abdomena je nužna ukoliko uz primijenjene metode liječenja nije postignuto izlječenje. Ukoliko je bolesnik koji ima dispeptične tegobe stariji od 45 godina ili ima prisutne gore spomenute alarmantne znakove ili pozitivnu obiteljsku anamnezu na karcinom želuca uz testiranje na infekciju Helikobakter pylori nužno je učiniti endoskopski pregled gornjeg dijela probavnog sustava odnosno gastroskopiju.

Gastroskopijom ćemo utvrditi postoji li organski, luminalni uzrok dispeptičnih tegoba. Ukoliko je nalaz gastroskopije uredan odnosno ukoliko nema organskog uzročnika bolesti govorimo o funkcionalnoj dispepsiji.