Sinus tahikardija – što mi savjetujete?

Poštovani, zensko sam,normalne tjelesne građe, 20 god, pusim 2-3 cigarete dnevno. Prije 6 godina sam imala prvi napadaj panike s osjecajem ubrzanog rada srca i preskakanja te napravljen uzv nije pokazao nikakve nepravilnosti i puls je bio normalan. 2022 god mi postaje lose i na hitnoj dobijam dijagnozu sinus tahikardije gdje mi daju normabel po potrebi, drugi put takoder na hitnoj dobivam i concor po potrebi. Sve odradene pretrage normalne, kks, 24h urin, hormoni stitnjace. Privatno odlazim kardiologu i obavljam 24h holter koji pokazuje sinus tahikardiju uz maksimalne otkucaje 150, doktor ne preporuca terapiju nego samo po potrebi ako osjetim lupanje srca. Nedavno odlazim ponovo drugom kardiologu koji preporucuje ponovo obavljanje holtera (iako je napravljen 10 dana prije pregleda),uzv, kks uz elektrolite te hormone stitnjace te terapiju byol 1.25 mg svako jutro. Ostajem u dilemi kojeg doktora da poslusam jer ne zelim piti tablete ako samo povremeno imam ubrzani puls. Što mi vi savjetujete da napravim jer mi ovo stvara dodatnu anksioznost? Hvala

22.5.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Prema svemu navedenom kod vas nije nađeno značajnih poremećaja srčanog ritma. Budući ste mladi i uviđate sami da su vaše subjektivne tegobe i povremene tahikardije povezane s anksioznim epizodama, savjetujem da se javite psihologu ili psihijatru radi psihoterapijskog razgovora. Lijekovi koje navodite su isti lijekovi (bisoprolol) i spadaju u skupinu beta blokatora. Ukoliko je stalno prisutna sinus tahikardija (puls u mirovanju veći od 100/min) tada se taj lijek u minimalnoj dozi može preporučiti, međutim cilj liječenja je ukloniti uzrok, a kod vas se radi o paničnim napadima.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Holter srca

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Preskakanja srca – mogu li dobiti infarkt?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]