Sinus tahikardija – treba li se brinuti?

TAHIKARDIJA I SLABOST
Pozdrav imam 23 godine, ne pijem, ne pušim. S vremena na vrijeme osjetim kao nekakvu slabost i trnce u predjelu lijeve strane prsa oko srca, ponekad i u lijevoj ruci . Inače mi je ustanovljena tahikardija. Već sam par puta završila na hitnom prijemu jer sam bila uvjerena da ću dobiti srčani dar. Međutim, nalazi EKG, nalazi krvi, nalazi štitnjače su uredu. Predloženo mi je da napravim holter koji je pokazao sljedeće : “Tijekom 24-satnog snimanja Holter EKGa zabilježeno je ukupno 111442 QRS kompleksa. Osnovni ritam je sinusni, prosječne frekvencije 85/min (minimalno 48/min, maksimalno 144/min). Od ektopične aktivnosti zabilježeno je 1 VES (<0.1% od ukupno) 13 SVES (<0.1% od ukupno). Zabilježene 102 epizode sinus tahiakrdije frekv 120-140/min, te dvije epizode sinus tahikardije 144/min Nije bilo zabilježenih patoloških pauza, najduža trajanja 1.3 s.” Trebaju li me zabrinjavati rezultati i simptomi koje imam ? Inače sam slabo tjelesno aktivna i znam ponekad imati anksioznost ( napadaje panike ).
Unaprijed hvala na odgovoru !

16.1.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Prema nalazu holtera nema značajnih poremećaja srčanog ritma. Kad se u nalazu navede da postoje sinusne tahikardije, tada liječnik treba napisati i kad su se javile (prem dnevniku aktivnosti koji ste ispunili) jer u psihofizičkim aktivnostima i srčana frekvencija raste. Za vašu dob to su normalne varijacije srčane frekvencije ukoliko su prisutne u budnom stanju.
Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]