Tranzitorna ishemijska ataka

Prolazni ishemijski napad ili TIA je privremena blokada dotoka krvi u mozak. Javljaju se simptomi slični moždanom udaru koji su prolazni i obično traju kraće od pet minuta. Iako TIA ne uzrokuje trajnu štetu, to je “udar upozorenja” koji signalizira mogući moždani udar. Otprilike 1 od 3osobe koje imaju TIA-u s vremenom će doživjeti moždani udar, a otprilike polovica se dogodi unutar godinu dana nakon TIA-e.

TIA se razlikuje od moždanog udara i za razliku od moždanog udara ne uzrokuje odumiranje moždanog tkiva.

Gubitak protoka krvi u području mozga može biti uzrokovano:

– Krvnim ugruškom u arteriji mozga

– Krvnim ugruškom koji putuje u mozak s nekog drugog mjesta u tijelu (na primjer, iz srca)

– Ozljedom krvnih žila

– Suženjem krvne žile u mozgu ili krvne žile koja vodi krv do mozga

Koji su čimbenici rizika?

Svatko može imati TIA-u, ali rizik raste s godinama. Stope moždanog udara udvostručuju se svakih 10 godina nakon 55. godine. Visoki krvni talk, dijabetes, srčana bolest uključujući prvenstveno fibrilaciju atrija i neki nezdravi stilovi života poput pušenja dobro su poznati čimbenici rizika. Višak kilograma, pretilost, osobito prekomjerna težina u području trbuha, povećava rizik od moždanog udara i kod muškaraca i kod žena.

Koji su simptomi?

Prolazni ishemijski napad obično traje nekoliko minuta. Simptomi počinju iznenada. Većina znakova i simptoma nestaje unutar sat vremena, iako rijetko simptomi mogu trajati do 24 sata. Znakovi i simptomi TIA-e nalikuju onima koji se javljaju u ranoj fazi moždanog udara i mogu uključivati iznenadnu pojavu različitih simptoma

Upozoravajući znakovi su :

– Slabost, obamrlost ili paraliza udova jedne strane tijela

– Nejasan govor ili poteškoće u razumijevanju

– Ispadi vida

– Vrtoglavica, nestabilnost pri hodu

Osoba može imati više od jedne TIA-e, a znakovi i simptomi koji se ponavljaju mogu biti slični ili različiti ovisno o tome koje je područje mozga zahvaćeno.

Kako se dijagnosticira TIA?

TIA je hitno stanje koje treba biti procijenjeno od strane medicinskog osoblja. Potrebno je napraviti procjenu vitalnih znakova i testiranje funkcije mozga. Početna procjena uključuje neke brze testove koji pomažu u određivanju da li su moždan funkcije poput vida, govora, motorike, osjeta očuvane ili su oštećene. Otkucaji srca, krvni tlak također mogu pomoći u pružanju cjelokupne slike onoga što se događa. U okviru dijagnostičke obrade potrebno je učiniti vizualne prikaze mozga i krvnih žila koji uključuju snimanje magnetskom rezonancijom (MR) ili kompjuteriziranom tomografijom (CT) kako bi procijenio protok krvi i ocijenilo stanje samog moždanog tkiva. U okviru rutinske obrade radi se elektrokardiogram (EKG) radi procjene srčanog ritma. Ukoliko se sumnja da je uzrok TIA-e ugrušak iz srca također se radi UZV srca. U svih bolesnika potrebno je učiniti ultrazvučni pregled krvnih žila vrata kojim se prikazuje glavna arterija koja vodi krv od srca do mozga; karotidna arterija radi procjene eventualnog suženja ili okluzije. Rade se i druge pretrage za provjeru visokog krvnog tlaka, dijabetesa, visokog kolesterola i drugih uzroka i faktora rizika za TIA-u ili moždani udar.

Vrlo je bitno procijeniti čimbenike rizika za moždani udar kako bi odredila adekvatna terapija. Ordiniraju se lijekovi za razrjeđivanje krvi ili sprječavanje zgrušavanja poput acetilsalicilne kiseline, varfarina ili oralnih antikoagulansa izravnog djelovanja .U slučaju začepljenih vratnih arterija potrebno je ukloniti masne naslage (plakova) iz arterija koje krvlju opskrbljuju mozak (karotidna endarterektomija) . Visoki krvni tlak, bolesti srca, dijabetes, visoki kolesterol i poremećaji krvi liječit će se prema potrebi. Potrebno je promijenite način života kako bi se smanjio rizik od moždanog udara. Promjene uključuju prestanak pušenja, više vježbanja i konzumiranje zdravije hrane.

Kakva je prognoza?

TIA ne uzrokuju trajna oštećenja mozga. Ali TIA je znak upozorenja za mogući moždani udar u nadolazećim danima ili mjesecima. Neki ljudi koji imaju TIA doživjet će moždani udar unutar 3 mjeseca. Polovica ovih moždanih udara događa se tijekom 48 sati nakon TIA-e. Moždani udar se može dogoditi istog dana ili kasnije. Neki ljudi imaju samo jednu TIA, a drugi imaju više od jedne TIA-e. Rizik za za budući moždani udar smanjuje se kontrolom čimbenika rizika za cerebrovaskularnu bolest.

Prevencija

Kako bi se prevenirao mogući moždani udar potrebno je usvojiti zdrave životne stilove i uzimati lijekove za liječenje visokog krvnog tlaka ili visokog kolesterola.

Zdravi životni stilovi uključuju:

– Prestanak pušenja.

– Pridržavanja zdrave prehrane s malo masnoća i puno svježeg povrća i voća.

– Ne više od 1 do 2 alkoholna pića dnevno.

– Vježbanje najmanje 30 minuta dnevno, većinu dana u tjednu.

– Kontrole razine kolesterola u krvi.

– Kontrole krvnog tlaka.

Prolazni ishemijski napad (TIA) je privremeno razdoblje simptoma sličnih onima kod moždanog udara. TIA obično traje samo nekoliko minuta i ne uzrokuje trajna oštećenja. Često nazivana malim moždanim udarom, TIA može biti upozorenje na budući moždani udar i prilika da se on spriječi. TIA je hitan medicinski slučaj i vrlo je bitno ne ignorirati simptome samo zato što su prolazni jer oni mogu biti upozorenje na budući moždani udar.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Ležanje

Je li moguće da imam vrtoglavicu zbog unutarnjeg uha?

Depresija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Blaga ventrikulomegalija

Ventrikulomegalija

Ventrukulomegalija je proširenje lateralnih moždanih komora. Obično se dijagnosticira na rutinskom ultrazvučnom pregledu (fetal anomaly scan) od 18 do 22 tjedna gestacije, a učestalost pojavnosti je 1-2 na 1000 trudnoća. Ventrikulomegalija se uočava u poprečnom presjeku fetalne glavice koji je iznad razine presjeka gdje se mjeri biparijetalni promjer. Proširenje najčešće započinje u području stražnjih rogova […]

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Mozak

Molim Vaše mišljenje za MR mozga

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako živjeti s POTS-om?

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje utječe na autonomni živčani sustav, što dovodi do abnormalnog povećanja broja otkucaja srca kada osoba ustane iz ležećeg položaja. Ovo stanje može značajno utjecati na svakodnevni život, uzrokujući simptome poput vrtoglavice, ošamućenosti, lupanja srca, umora, pa čak i nesvjestice. Suočavanje s POTS-om zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje […]

Neurologija

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Neurologija

Operacija kičme – molim Vaše stručno mišljenje

Neurologija

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Neurologija

Kognitivna bihevioralna terapija

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

Neurologija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Neurologija

Terapija za herpetičnu neuralgiju – molim pomoć

Neurologija

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]