Tranzitorna ishemijska ataka

Prolazni ishemijski napad ili TIA je privremena blokada dotoka krvi u mozak. Javljaju se simptomi slični moždanom udaru koji su prolazni i obično traju kraće od pet minuta. Iako TIA ne uzrokuje trajnu štetu, to je “udar upozorenja” koji signalizira mogući moždani udar. Otprilike 1 od 3osobe koje imaju TIA-u s vremenom će doživjeti moždani udar, a otprilike polovica se dogodi unutar godinu dana nakon TIA-e.

TIA se razlikuje od moždanog udara i za razliku od moždanog udara ne uzrokuje odumiranje moždanog tkiva.

Gubitak protoka krvi u području mozga može biti uzrokovano:

– Krvnim ugruškom u arteriji mozga

– Krvnim ugruškom koji putuje u mozak s nekog drugog mjesta u tijelu (na primjer, iz srca)

– Ozljedom krvnih žila

– Suženjem krvne žile u mozgu ili krvne žile koja vodi krv do mozga

Koji su čimbenici rizika?

Svatko može imati TIA-u, ali rizik raste s godinama. Stope moždanog udara udvostručuju se svakih 10 godina nakon 55. godine. Visoki krvni talk, dijabetes, srčana bolest uključujući prvenstveno fibrilaciju atrija i neki nezdravi stilovi života poput pušenja dobro su poznati čimbenici rizika. Višak kilograma, pretilost, osobito prekomjerna težina u području trbuha, povećava rizik od moždanog udara i kod muškaraca i kod žena.

Koji su simptomi?

Prolazni ishemijski napad obično traje nekoliko minuta. Simptomi počinju iznenada. Većina znakova i simptoma nestaje unutar sat vremena, iako rijetko simptomi mogu trajati do 24 sata. Znakovi i simptomi TIA-e nalikuju onima koji se javljaju u ranoj fazi moždanog udara i mogu uključivati iznenadnu pojavu različitih simptoma

Upozoravajući znakovi su :

– Slabost, obamrlost ili paraliza udova jedne strane tijela

– Nejasan govor ili poteškoće u razumijevanju

– Ispadi vida

– Vrtoglavica, nestabilnost pri hodu

Osoba može imati više od jedne TIA-e, a znakovi i simptomi koji se ponavljaju mogu biti slični ili različiti ovisno o tome koje je područje mozga zahvaćeno.

Kako se dijagnosticira TIA?

TIA je hitno stanje koje treba biti procijenjeno od strane medicinskog osoblja. Potrebno je napraviti procjenu vitalnih znakova i testiranje funkcije mozga. Početna procjena uključuje neke brze testove koji pomažu u određivanju da li su moždan funkcije poput vida, govora, motorike, osjeta očuvane ili su oštećene. Otkucaji srca, krvni tlak također mogu pomoći u pružanju cjelokupne slike onoga što se događa. U okviru dijagnostičke obrade potrebno je učiniti vizualne prikaze mozga i krvnih žila koji uključuju snimanje magnetskom rezonancijom (MR) ili kompjuteriziranom tomografijom (CT) kako bi procijenio protok krvi i ocijenilo stanje samog moždanog tkiva. U okviru rutinske obrade radi se elektrokardiogram (EKG) radi procjene srčanog ritma. Ukoliko se sumnja da je uzrok TIA-e ugrušak iz srca također se radi UZV srca. U svih bolesnika potrebno je učiniti ultrazvučni pregled krvnih žila vrata kojim se prikazuje glavna arterija koja vodi krv od srca do mozga; karotidna arterija radi procjene eventualnog suženja ili okluzije. Rade se i druge pretrage za provjeru visokog krvnog tlaka, dijabetesa, visokog kolesterola i drugih uzroka i faktora rizika za TIA-u ili moždani udar.

Vrlo je bitno procijeniti čimbenike rizika za moždani udar kako bi odredila adekvatna terapija. Ordiniraju se lijekovi za razrjeđivanje krvi ili sprječavanje zgrušavanja poput acetilsalicilne kiseline, varfarina ili oralnih antikoagulansa izravnog djelovanja .U slučaju začepljenih vratnih arterija potrebno je ukloniti masne naslage (plakova) iz arterija koje krvlju opskrbljuju mozak (karotidna endarterektomija) . Visoki krvni tlak, bolesti srca, dijabetes, visoki kolesterol i poremećaji krvi liječit će se prema potrebi. Potrebno je promijenite način života kako bi se smanjio rizik od moždanog udara. Promjene uključuju prestanak pušenja, više vježbanja i konzumiranje zdravije hrane.

Kakva je prognoza?

TIA ne uzrokuju trajna oštećenja mozga. Ali TIA je znak upozorenja za mogući moždani udar u nadolazećim danima ili mjesecima. Neki ljudi koji imaju TIA doživjet će moždani udar unutar 3 mjeseca. Polovica ovih moždanih udara događa se tijekom 48 sati nakon TIA-e. Moždani udar se može dogoditi istog dana ili kasnije. Neki ljudi imaju samo jednu TIA, a drugi imaju više od jedne TIA-e. Rizik za za budući moždani udar smanjuje se kontrolom čimbenika rizika za cerebrovaskularnu bolest.

Prevencija

Kako bi se prevenirao mogući moždani udar potrebno je usvojiti zdrave životne stilove i uzimati lijekove za liječenje visokog krvnog tlaka ili visokog kolesterola.

Zdravi životni stilovi uključuju:

– Prestanak pušenja.

– Pridržavanja zdrave prehrane s malo masnoća i puno svježeg povrća i voća.

– Ne više od 1 do 2 alkoholna pića dnevno.

– Vježbanje najmanje 30 minuta dnevno, većinu dana u tjednu.

– Kontrole razine kolesterola u krvi.

– Kontrole krvnog tlaka.

Prolazni ishemijski napad (TIA) je privremeno razdoblje simptoma sličnih onima kod moždanog udara. TIA obično traje samo nekoliko minuta i ne uzrokuje trajna oštećenja. Često nazivana malim moždanim udarom, TIA može biti upozorenje na budući moždani udar i prilika da se on spriječi. TIA je hitan medicinski slučaj i vrlo je bitno ne ignorirati simptome samo zato što su prolazni jer oni mogu biti upozorenje na budući moždani udar.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

EEG

Ljubazno molim pojašnjenje EEG nalaza

Liječnik obiteljske medicine

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Alkohol

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Mozak

Molim mišljenje za MR nalaz mozga

Glavobolje

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

MR anigiografija – molim očitanje nalaza

Neurologija

VEP – vrtoglavice i glavobolje

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]