Sinusitis

Dobro veče. Pokušat ću što kraće opisati moj problem. Urađeni nalazi iz krvi, dosta su povišeni eozinifili 1200. Urađen iGe nalaz, također dosta povišen 833. Tri put slikala pluća, sve je uredno, s tim što je bronhovaskularni crtež naglašen. Snimljeni sinusi, desna strana maskilarnog sinusa je zasjenjeno dok je lijeva strana devijacija septuma. Bris grla i nosa je negativan. Problem je najčešće kad legnem (svejedno jel to po danu ili noću), nakon dva do tri sata sna se probudim, počnem kašljati (nekad je suhi a nekad mokri, varira) i ispuhivati nos. Nekad imam i gušenje, sve dok ne izbacim sekret, posebno žilavi sekret, guši me, a kad ga izbacim,bude mi dosta lakše. Sekret je uglavnom prozirni do žute boje. Konstantno me muči sekret, osjetim kako me nekad zna gušiti, kao da se zalijepio na mjestu za disanje. Nekad imam glavobolje (na području čela), ne tako često. Sekret je isti i iz nosa i iz grla, i u oba slučaja izbacujem dooostaa sekreta. I ponekad osjetim kako se sekret preljeva iz nosa u grlo. Alergo testove ne mogu uraditi zbog trenutne situacije sa Covidom. Sljedeće što imam je pregled kod specijaliste orl, ali tek za dvije sedmice a meni je noćna mora leći naveče! Jer kad se probudim, to je velika patnja, najčešće traje dva do tri sata iskašljavanje i ispuhivanje nosa (brdo maramica kvalitetno potrošim). Iscrpljena sam, tijelo mi je umorno. Imate li ideju šta bi to moglo biti i eventualno neki prijedlog šta da pijem, nemam više snage. Traje 4 i po mjeseca. I da kažem još ovo, koristila sam par puta pumpice (Ventolin i Antrovert), međutim ne pomaže mi uopšte, nikako. Hvala vam unaprijed i srdačno vas pozdravljam.

9.4.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Radi se o simptomima upale gornjih dišnih puteva uz zahvaćanje maksilarnih sinusa, najvjerojatnije na alergijskoj osnovi.

Tu Vam je potrebna pomoć otorinolaringologa.

Dok ne dođete kod njega na pregled, Vaš obiteljski liječnik Vam može pomoći u terapiji (odgovarajuće kapi za nos, inhalacije, možda i odgovarajuća medikamentozna terapija).

Stoga zamolite Vašeg obiteljskog liječnika za pomoć.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam