Snimka rtg pluća

Ima 39god..i imam asmu..snimka mi je pokazala slijedeće:obostrano donja pl počlja nag pl dare peribron lezija i fibroznih posupalnih suprepozicija sa dojkama stoga napraviti UZV dojki.desno baz retik nod crte.kao sašća formacija.A prije pet dana sam dosla na pregled jer sam osjecala neku nemoc i probadanje iznad desne dojke i tako na ledjima na istom mjestu pa sam htijela da me poslusa di rekla je da imam upalu pluca i terapija hiramicin tablete za iskasljavanje..mene i nakon pet dana nakon antibiotika imam osjećaj žarenja u prsima i tako iato na lesjima neku bol loja nije ostra slično žarenju…Molim Vas pojasnite mi snimku pluća ..hvala hitno jee

31.5.2017

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Kod astme se često povlače dijagnoze upala pluća, što je potrebno dokazati RTG nalazom uz prisutnost kliničkih simptoma. Zato najprije treba dobro regulirati astmu, pa onda ići dalje ako su smetnje i dalje prisutne. Obratite se svom liječniku koji će procijeniti je li upala iizliječena i je li potrebna dodatna terapija kako za simptome upale, tako i za astmu. RTG pluća je plošna snimka te se ponekad ne može razlučiti kojem organu uočene promjene pripadaju. Stoga vam je preporučeno napraviti UZV dojki, što je i inače dobra odluka obzirom na dob. UZV dojki je bezbolna i neškodljiva pretraga i daje nešto drugačiji prikaz organa, što sve doprinosi točnijoj dijagnostici.

Na RTG pluća se plošno prikazuju svi organi u prsištu. Obzirom da bolujete od astme, a kažete da ste imali i upalu pluća, vidljive su promjene na plućnom tkivu koje nastaju kao posljedica upale. Kako bi se isključilo postojanje promjena i na dojci, koje se ovom tehnikom ne mogu uvijek pouzdano prepoznati, liječnik vam je preporučio napraviti ultrazvuk dojki. Danas se preporuča već u dobi od 25 godina napraviti pregled dojki te po preporuci liječnika periodički napraviti kontrolni pregled ultrazvukom, a po potrebi liječnik će preporučiti i neku drugu dijagnostičku pretragu. Također je preporučljivo jedanput u godini, ili ako liječnik preporuči jedanput u dvije godine, napraviti ginekološki pregled. Pored onog što sami možemo napraviti za svoje zdravlje i usvojimo zdravije životne navike, preventivna briga o zdravlju žene u našoj zemlji je dostupna svim ženama i na nama je da se odgovorno ponašamoti prema svom zdravlju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?