Stezanje u prsima i osjećaj prijeteće nesvjestice

Poštovani,imam 22 godine,nepušač,unazad par mjeseci osjećam stezanje u prsima,u sredini prsne kosti,bol se siri u lijevu stranu vrata,ruku potiljak i osjećaj prijeteće nesvjeestice,bol postoji u mirovanju a simptomi se pojačavaju priklikom napora cak i onog minimalnog,stresnih situacija i izlaganja hladnoći,rađena kompletna kardiološka neinvazivna obrada,ekg u mirovanju uredu,ekg holter 24 sata uredu,ultrazvuk srca uredu,ergometrija pri postignutih 110 posto od napora predviđenih za dob u redu s tim da sam se za vrijeme testiranja osjećao loše,stezanje,vrtoglavica,slabost u nogama,rađeni i hormoni stitnjace i ultrrazvuk,utvrđena difuzna bolest,terapija 50 mg eutirof i sad su nalazi ok,ja nemoogu zivjet od tih simptoma,a doktori tvrde da je sve u redu,šta dalje napravit,dali nalaz ergometrije moze bit i lazno negativan na ishemiju miokarda…

23.2.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Obzirom da su sve učinjene kardiološke pretrage u granicama normale mala je vjerojatnost da je bolest srca uzrok Vaših poteškoća. Također je vrlo mala vjerojatnost da je ergometrija tj. test opterećenja uz postignuto visoko opterećenje tj. maksimalno opterećenje lažno negativna. Bol u prsima koji navodite mogu uzrokovati i promjene na kralježnici, zatim bolesti jednjaka i želuca, žučnog mjehura itd. U dogovoru sa svojim liječnikom pokušajte otkriti ev. uzrok Vaših tegoba ili uzeti simptomatsku terapiju npr. neki od antireumatika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?