Stezanje u prsima i osjećaj prijeteće nesvjestice

Poštovani,imam 22 godine,nepušač,unazad par mjeseci osjećam stezanje u prsima,u sredini prsne kosti,bol se siri u lijevu stranu vrata,ruku potiljak i osjećaj prijeteće nesvjeestice,bol postoji u mirovanju a simptomi se pojačavaju priklikom napora cak i onog minimalnog,stresnih situacija i izlaganja hladnoći,rađena kompletna kardiološka neinvazivna obrada,ekg u mirovanju uredu,ekg holter 24 sata uredu,ultrazvuk srca uredu,ergometrija pri postignutih 110 posto od napora predviđenih za dob u redu s tim da sam se za vrijeme testiranja osjećao loše,stezanje,vrtoglavica,slabost u nogama,rađeni i hormoni stitnjace i ultrrazvuk,utvrđena difuzna bolest,terapija 50 mg eutirof i sad su nalazi ok,ja nemoogu zivjet od tih simptoma,a doktori tvrde da je sve u redu,šta dalje napravit,dali nalaz ergometrije moze bit i lazno negativan na ishemiju miokarda…

23.2.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Obzirom da su sve učinjene kardiološke pretrage u granicama normale mala je vjerojatnost da je bolest srca uzrok Vaših poteškoća. Također je vrlo mala vjerojatnost da je ergometrija tj. test opterećenja uz postignuto visoko opterećenje tj. maksimalno opterećenje lažno negativna. Bol u prsima koji navodite mogu uzrokovati i promjene na kralježnici, zatim bolesti jednjaka i želuca, žučnog mjehura itd. U dogovoru sa svojim liječnikom pokušajte otkriti ev. uzrok Vaših tegoba ili uzeti simptomatsku terapiju npr. neki od antireumatika.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaz EKG-a?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]