Stomatološki zahvat

Poštovani,
imam problem koji neznam kako riješiti.
Sa zubima mi je loše stanje nakon kemo terapije (karcinom dojke), zračenja, pijenje Arimidexa (inhibitor estrogena) osam godina. Ništa ne mogu poduzeti jer neznam kako dobiti naputak kardioiloga za stomatološku polikliniku u kojoj bih obavila zahvate. Poslala sam mail na kardiologiju ali nema odgovora.
Nositeljica sam trajnog pacemakera (od 2003 g… već imam treći) a AV čvor je spaljen zbog fibrilacija atrija koje se više nisu dale kontrolirati. Prije godinu dana krenuli smo i sa anikoagulantima (nismo prije jer je prof. rekla da sam ja još jako aktivna ali da bi bilo vrijeme (69 god. sada imam dakle 70 g.). Pijem ROTEAS 60 mg.
I sada naravno stomatolog traži detaljne upute … trebam izvaditi 16 zuba, a ići ću na što manji broj implatata (2) radi svojih ograničavajućih faktora.
Poslala sam upit i stomatologov dopis ali nikakvog odgovora.
Molim vas recite mi, što vi mislite o ovom stomatološkom zahvatu i kako da dođem do mišljenja svog kardiologa ( njena sam pacijentica skoro 25 god.) a da ženu ne moram ganjati po bolnici.
Lijep pozdrav

5.5.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Trebate se javiti kardiologu koji vas kontrolira i koji je upoznat s vašim zdravstvenim stanjem. Kardiolog će dati pisano mišljenje s točnim uputama kako prekinuti antikoagulantni lijek i istovremeno prijeći na niskomolekularni heparin tijekom stomatoloških zahvata. Prema ovom što ste opisali morate trajno biti zaštićeni od mogućeg tromboembolijskog incidenta. Također će vaš kardiolog odrediti da li Vam je potrebna antibiotska zaštita u svrhu prevencije infektivnog endokarditisa.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?