Supraventrikularna tahikardija

Pozdrav, Zensko, 29 godina, 60 kg, 173 cm. Prije 12 godina, prvi put sam imala epizodu supraventrikularne tahikardije (doktori u Srcanoj su postavili tu dijagnozu) Od tada, dogodila se jos svega 10ak puta, najcesce tijekom fizickog napora. Tahikardija nikad nije zabiljezena na EKG ni na holteru, a na elektrofiziolosko ispitivanje nisam isla. Te epizode obicno traju do 5 min i uvijek ostanem pri svijesti. Otkucaji su izrazito brzi (kao da srce treperi) Prestane samo od sebe (ponekad pomogne Valsalva) Buduci da tahikardija nikad nije ulovljena, ne znam vam reci o kojem se tipu radi. Ponekad imam palpitacije, a i puls mi se ubrza vrlo lagano, cak i kod laganih aktivnosti. Zanima me trudnoca. (Za sad mi doktori nisu dali puno odgovara jer jos uvijek nisam trudna). Buduci da se otkucaji povecaju u trudnoci, kako bi se to odrazilo na moje stanje? Jesu li te epizode u trudnoci opasne/opasnije? Bi li mogla s tom dijagnozom roditi prirodnim putem? Kako se zaustavlja epizoda ako ne prodje? Postoje li neki lijekovi kiji se mogu uzimati u trudnoci za otkucaje? Je li uopce pametno zatrudnjeti? Hvala vam na odgovoru.

19.4.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Vaša dijagnoza nije kontraindikacija za trudnoću. Dobro ste o svemu informirani. U trudnoći epizode supraventrikularnih tahikardija mogu postati učestalije. Valsalvin manevar je dobro primijeniti u slučaju ovakvih ataka, ali bi vam kardiolog trebao savjetovati i koji antiaritmik uzeti u takvim situacijama ako se tahikardija ne smiri. U trudnoći se nastoji izbjegavati uzimanje bilo kakvih lijekova jer oni cirkulacijom dolaze i do fetusa. Atenolol iz skupine beta blokatora je najmanje opasan, međutim o tome trebate razgovarati sa svojim kardiologom i ginekologom. Budući planirate trudnoću, ponovite 24-satni (ili bolje 48-satni) holter srca, UZV srca i javite se kardiologu-aritmologu u klinici.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Šta znači početna ateroskleroza aorte?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

U zadnje vrijeme imam problem s disanjem – što mi se događa?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]