Teško dišem, bojim se da je srce u pitanju. Molim vas savjet!

Imam 23 godine, prvi znak koji sam osjetila je nedostatak vazduha-kratak dah, zatim sam izmjerila puls koji je bio iznad 100. Ne javlja se povremeno nego od tada pocela sam da ga mjerim i vidjela da je konstantno visok, takodje osjecam da pulsiram i kad god izmjerim oko 114 je. Javlja se bukvalno u miru, kad lezim i ne radim nista. Najveci izmjereni mi je bio 130. Prije 5 godina radjen mi je ultrazvuk srca radi operacije krajnika( zbog ucestalih tonzilitista i antistreptolizinskog titra O koji je bio preko 2000). Na ultrazvuku srca tj nalazu napisano je MR 1+ TR 1+ kao i sistolni sum nad apexom i Erbom. Tada nisam imala nikakve simptome. Opet sam radila ASTO koji je varirao ali niksd nije spao ispod 500, posljednji put vadjen februar 2021. Prije mjesec dana i prvi put u zivotu bio je 350. Magicno se spustio. Da li je moguce da su antitijela iz krvi otisla na endokard i uzrokovala pogorsanje samih regurgitacija i ove simptome. Sva laboratorija je uredu, ekg izmjene male na PQ intervalu PQ o 12”.
Pitala sam lijecnicu da li tahikardija ima veze sa zaliscima i dobila sam odgovor NE. Ja smatram drugacije i molim za odgovor.
Takodje znam da puls moze biti ubzran i zbog stresa i nervoze ali ako je to u pitanju onda bi i TA bio povisen a uglavnom je u granicama normale 120/70 130/80 nikad vise nije prelazio.

25.4.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Kako biste bili sigurni da li postoji oštećenje miokarda i o kakvim se oštećenjima zalistaka radi (naveli ste samo da postoji funkcionalna blaga regurgitacija na mitralnom i trikuspidalnom zalisku), trebate ponoviti UZV srca i time ćete odagnati sumnje. Učinite i 24-satni holter srca, te se s nalazima javite kardiologu. Provjerite i krvnu sliku, željezo, funkciju štitnjače.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]