Brinem zbog srca, trebam li raditi dodatne pretrage?

Poštovani,

trudna sam 14 sedmica.
Zbog jačeg lupanja srca i bola u grudima sam otišla na hitnu.
Uradili su mi EKG i ustanovili 110 otkucaja i rekli sinusna tahikardija.
Također, piše ovo: nespecifična denivelacija ST spojnice u D2 D3 aVF.
Upučena sam internisti hitno, tamo urađen EKG, opet sinusni ritam 96/min ST, spojnica u izoliniji (prepisujEm s nalaza, živim u Sloveniji)
Urađeni su krvni nalazi. također i LDH, Troponin, Crp, P-PČ, INR i hormoni štitnjače napravljeni.
Internista kaže da su nalazi uredu, da je sve uredu, da bolovi potiču vjerovatno od kičme jer imam kifozu torokalne kralježnice. A da je tahikardija vjerovatno zbog trudnoće.
2019. napravila ultrazvuk srca, sve bilo uredu, imala sam tada slične tegobe.
Ja često osjetim bol u lijevoj ruci i ramenu i čeljusti, ali također te bolove imam i pri dodiru.
Da li trebam da radim dodatne pretrage ?
Oprostite na dugom pitanju, zabrinuta sam.
U porodici nema ranih smrti zbog srčanih bolesti, dosta ih ima tahikardiju i aritmije.

Hvala

8.8.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

osnovnom obradom kod vas je isključeno akutno zbivanje sa srcem. Budući da navodite da imate bolove i na dodir, vjerojatno su uzrokovani torkalnom kifozom, odnosno lokomotornim smetnjama. U trudnoći se ubrza srčana frekvencija. Svakako treba pripaziti da ne razvijete manjak željeza jer je anemija u trudnoći također česta i može dovesti do ubrzanja srčanog ritma. Više se odmarajte i konzultirajte fizijatra da vam preporuči vježbe za kralježnicu koje možete obavljati u trudnoći. U slučaju daljnjeg ponavljanja subjektivnih tegoba, učinite  24-satni holter srca i ponovite UZV srca.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]