Usporen puls

Poštovani, muškarac sam 48 godina. Nepušim, 172 cm, 75 kg. Prije desetak godina sam se zaista intenzivno bavio trčanjem (polumaratoni), ali sad već duže vrijeme nisam toliko sportski aktivan. Prije par tjedana kupio sam si sportski sat s mjeračem pulsa i počeo ponovno trčati cca 4 km dnevno. Inače čitav život imam nizak puls, ali sada me mjerač pulsa na satu zabrinuo (kvalitetan sat i vjerujem da dobro mjeri). Dakle moj puls u mirovanju je redovito oko 50. Stalno, znači, stalno oko 50 u mirovanju. Najčešće 45 do 50. Noć je 45 do
53. A najniže, doduše vrlo kratkotrajne, ali najniže vrijednosti u danu bile su mi 35, 38 i 41 otkucaja u minuti. Pri naporu raste dosta visoko, ali se i brzo vraća u niske vrijednosti. Prije par mjeseci radio sam ekg. Rekli su mi da je sve uredno. Prije par godina radio sam uzv i ergometriju iz drugih razloga i nisu spominjali probleme. 95% mirovanja je puls oko 50, a iznimno kažem padne u danu vrlo kratko čak i na 35. Tako mjeri sat. Imam li razloga za brigu? Meni se to čini zaista užasno nisko. Puno Vam hvala.

2.9.2019

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

usporen puls kod treniranih osoba ili kod sportaša je normalna reakcija na trening. Frekvencija srca u mirovanju 50/min kod zdravih, treniranih osoba nije ništa neuobičajeno. Sigurno nemate neke smetnje od strane srca, dobro podnosite tjelesne napore pa stoga nemate razloga za zabrnutost. U slučaju pojave poteškoća u osoba s niskom srčanom frekvencijom, tada se trebaju javiti svojem liječniku da ih uputi na određene dijagnostičke pretrage.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Šta znači početna ateroskleroza aorte?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

U zadnje vrijeme imam problem s disanjem – što mi se događa?