VES – nalazi

11.07.2023.
EKG: devijacija el.osi u lijevo, SR 68/ min
Holter: SR 66/min, raspon od 42/min do Max 100/min. Registrira se 16859 pojedinačnih Ves, 69 AEs 3x u paru Bez RR pauza (17,3% Ves),
Utz srca: LV 50/30 EF 65%, LA 43
Dg: Ves, post covid, arterijska hipertenzija, hipotireoza, Hlp
Terapija: Amlopin 7.5mg i preporuča se Msct koronarografiju i kontrolni holter.

13.10.2023.
Kontrola nalaz:
EKG: el.os na – 15 ste., SR f 71//min, plitko bifazičan T val prekordijslno

Msct: sterosklerotska bolest desne i lijeve koronarne arterije bez značajne stenoze.

UZV srca: su optimalan nalaz. Aterosklerotske promjene bulbusa i vidljivog dijela uzlazne aorte. Degen.promjene trolismog aortnog zaliska uredne sistolički separacije. Istovjetne promjene mitralnih kuspisa, uredne kinetike promijenjenog prstena. Granično uvećana lijeva pretklijetka. Miokarda LK je početno hipertrofičan, zaobljenog septuma,bez jasnih segmentalnih ispada kontraktilitets. Globalna EFLK je 55% (Simpson biplane). Uredna sistolički funkcija desne klijetke (Tapse 21). Perikarda b.o. patoloških intrskardijalnih tvorbi se ne diferencira. Color doplerom vjerojatno blaga mitralna i trikuspidns regurgitscija. Transmitralni dijastolički utok bifazičnog obrasca abnormalne relaksacije lijeve klijetke. PAPS ne mjerim povišen.

Holter: SR 63-46-91/min. 6277 Ves od toga 64 pari, 58 Sves, 8 pari, jedan tropleta f 111/min, bez značajnih RR pauza.
Dijag.: supravent. i ventrikularna ekstrasistolija. Art.hipert. Hpl, latentna hipotireoza. Nepodnošenje starina.
Terapija: dosadašnja
Preporuka: kontrola s holterom srca i lab.nslazima.

Termine sam dobila za 4 mj 2024.

Bila sam na konzultacije kod dr. 27.11.2023., pošto mi nije dobro.
Njegov nalaz:
Simptomatska na Ves.
Postotak Ves u 24 sata varira između 6 i 17%. Utz srca i Msct koronarog. su uredni.

VES su RBBB s inferiornom osi.
U terapiji Amlopin 5 mg.
Kardinalni kompenzirana. RR 150/95 mm Hg
Objašnjena je benigna priroda Ves te opcije liječenja – tu je dr rekao da mi lijekovi neće pomoći te da ukoliko postotak Ves bude 20% i više u par uzastopnih holtera da treba razmisliti o liječenju ablacijom.

S obzirom na navedenu dippneju u naporu preporučam učiniti NT pro BNP.
Kontrola s holterom u travnju 2024.

Napravila sam preporučeni marker iz krvi i on je znatno uvećan 350 a trebao bi biti do 125. Dr. je rekao da je to očekivano obzirom na moje kardiološko stanje ali da ostaje već dane preporuke za dalje.

Eto, to bi za sada bilo sve što imam. Subjektivno se tegobe ne smiruju, ali su primjenjive. Na pojavu Ves i Sves ne utječe dali sam u mirovanju ili u aktivnosti. Osjećam nedostatak zraka i otežano disanje pri naporu npr hodanje uzbrdo, po stepenicama ili neki duži lakši posao…kao kad nemate kondicije…
Oboje liječnika dr. Radeljić i dr. Benko smatraju da mi beta blokatori ni drugi lijekovi nebi pomogli.
Bila bi zahvalna na mišljenju.
Lp

8.12.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Sad sam dobila sve nalaze.
Vaši su kardiolozi iskusni i dobro su vam savjetovali. Postoje aterosklerotske promjene na koronarnim arterijama, ali kako ne sužavaju značajno lumen žile ona ne bi trebala utjecati na subjektivne tegobe. Međutim, kod žena često problem mogu stvarati mali ogranci tih žila koji nisu vidljivi snimanjem. Ne vidim da su radili eregometriju, pa bi trebalo razmotriti da se ona učini. Nakon ponovljenog holtera kardiolog će odlučiti o terapiji. Svakako trebate imati u granicama normale sve faktore rizika za ateroskl.bolest (tlak, šećer i masnoće u krvi, tjel.težinu).
Pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]