VES – nalazi

11.07.2023.
EKG: devijacija el.osi u lijevo, SR 68/ min
Holter: SR 66/min, raspon od 42/min do Max 100/min. Registrira se 16859 pojedinačnih Ves, 69 AEs 3x u paru Bez RR pauza (17,3% Ves),
Utz srca: LV 50/30 EF 65%, LA 43
Dg: Ves, post covid, arterijska hipertenzija, hipotireoza, Hlp
Terapija: Amlopin 7.5mg i preporuča se Msct koronarografiju i kontrolni holter.

13.10.2023.
Kontrola nalaz:
EKG: el.os na – 15 ste., SR f 71//min, plitko bifazičan T val prekordijslno

Msct: sterosklerotska bolest desne i lijeve koronarne arterije bez značajne stenoze.

UZV srca: su optimalan nalaz. Aterosklerotske promjene bulbusa i vidljivog dijela uzlazne aorte. Degen.promjene trolismog aortnog zaliska uredne sistolički separacije. Istovjetne promjene mitralnih kuspisa, uredne kinetike promijenjenog prstena. Granično uvećana lijeva pretklijetka. Miokarda LK je početno hipertrofičan, zaobljenog septuma,bez jasnih segmentalnih ispada kontraktilitets. Globalna EFLK je 55% (Simpson biplane). Uredna sistolički funkcija desne klijetke (Tapse 21). Perikarda b.o. patoloških intrskardijalnih tvorbi se ne diferencira. Color doplerom vjerojatno blaga mitralna i trikuspidns regurgitscija. Transmitralni dijastolički utok bifazičnog obrasca abnormalne relaksacije lijeve klijetke. PAPS ne mjerim povišen.

Holter: SR 63-46-91/min. 6277 Ves od toga 64 pari, 58 Sves, 8 pari, jedan tropleta f 111/min, bez značajnih RR pauza.
Dijag.: supravent. i ventrikularna ekstrasistolija. Art.hipert. Hpl, latentna hipotireoza. Nepodnošenje starina.
Terapija: dosadašnja
Preporuka: kontrola s holterom srca i lab.nslazima.

Termine sam dobila za 4 mj 2024.

Bila sam na konzultacije kod dr. 27.11.2023., pošto mi nije dobro.
Njegov nalaz:
Simptomatska na Ves.
Postotak Ves u 24 sata varira između 6 i 17%. Utz srca i Msct koronarog. su uredni.

VES su RBBB s inferiornom osi.
U terapiji Amlopin 5 mg.
Kardinalni kompenzirana. RR 150/95 mm Hg
Objašnjena je benigna priroda Ves te opcije liječenja – tu je dr rekao da mi lijekovi neće pomoći te da ukoliko postotak Ves bude 20% i više u par uzastopnih holtera da treba razmisliti o liječenju ablacijom.

S obzirom na navedenu dippneju u naporu preporučam učiniti NT pro BNP.
Kontrola s holterom u travnju 2024.

Napravila sam preporučeni marker iz krvi i on je znatno uvećan 350 a trebao bi biti do 125. Dr. je rekao da je to očekivano obzirom na moje kardiološko stanje ali da ostaje već dane preporuke za dalje.

Eto, to bi za sada bilo sve što imam. Subjektivno se tegobe ne smiruju, ali su primjenjive. Na pojavu Ves i Sves ne utječe dali sam u mirovanju ili u aktivnosti. Osjećam nedostatak zraka i otežano disanje pri naporu npr hodanje uzbrdo, po stepenicama ili neki duži lakši posao…kao kad nemate kondicije…
Oboje liječnika dr. Radeljić i dr. Benko smatraju da mi beta blokatori ni drugi lijekovi nebi pomogli.
Bila bi zahvalna na mišljenju.
Lp

8.12.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Sad sam dobila sve nalaze.
Vaši su kardiolozi iskusni i dobro su vam savjetovali. Postoje aterosklerotske promjene na koronarnim arterijama, ali kako ne sužavaju značajno lumen žile ona ne bi trebala utjecati na subjektivne tegobe. Međutim, kod žena često problem mogu stvarati mali ogranci tih žila koji nisu vidljivi snimanjem. Ne vidim da su radili eregometriju, pa bi trebalo razmotriti da se ona učini. Nakon ponovljenog holtera kardiolog će odlučiti o terapiji. Svakako trebate imati u granicama normale sve faktore rizika za ateroskl.bolest (tlak, šećer i masnoće u krvi, tjel.težinu).
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

MSCT koronarografija

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Holter srca

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]