VES – nalazi

11.07.2023.
EKG: devijacija el.osi u lijevo, SR 68/ min
Holter: SR 66/min, raspon od 42/min do Max 100/min. Registrira se 16859 pojedinačnih Ves, 69 AEs 3x u paru Bez RR pauza (17,3% Ves),
Utz srca: LV 50/30 EF 65%, LA 43
Dg: Ves, post covid, arterijska hipertenzija, hipotireoza, Hlp
Terapija: Amlopin 7.5mg i preporuča se Msct koronarografiju i kontrolni holter.

13.10.2023.
Kontrola nalaz:
EKG: el.os na – 15 ste., SR f 71//min, plitko bifazičan T val prekordijslno

Msct: sterosklerotska bolest desne i lijeve koronarne arterije bez značajne stenoze.

UZV srca: su optimalan nalaz. Aterosklerotske promjene bulbusa i vidljivog dijela uzlazne aorte. Degen.promjene trolismog aortnog zaliska uredne sistolički separacije. Istovjetne promjene mitralnih kuspisa, uredne kinetike promijenjenog prstena. Granično uvećana lijeva pretklijetka. Miokarda LK je početno hipertrofičan, zaobljenog septuma,bez jasnih segmentalnih ispada kontraktilitets. Globalna EFLK je 55% (Simpson biplane). Uredna sistolički funkcija desne klijetke (Tapse 21). Perikarda b.o. patoloških intrskardijalnih tvorbi se ne diferencira. Color doplerom vjerojatno blaga mitralna i trikuspidns regurgitscija. Transmitralni dijastolički utok bifazičnog obrasca abnormalne relaksacije lijeve klijetke. PAPS ne mjerim povišen.

Holter: SR 63-46-91/min. 6277 Ves od toga 64 pari, 58 Sves, 8 pari, jedan tropleta f 111/min, bez značajnih RR pauza.
Dijag.: supravent. i ventrikularna ekstrasistolija. Art.hipert. Hpl, latentna hipotireoza. Nepodnošenje starina.
Terapija: dosadašnja
Preporuka: kontrola s holterom srca i lab.nslazima.

Termine sam dobila za 4 mj 2024.

Bila sam na konzultacije kod dr. 27.11.2023., pošto mi nije dobro.
Njegov nalaz:
Simptomatska na Ves.
Postotak Ves u 24 sata varira između 6 i 17%. Utz srca i Msct koronarog. su uredni.

VES su RBBB s inferiornom osi.
U terapiji Amlopin 5 mg.
Kardinalni kompenzirana. RR 150/95 mm Hg
Objašnjena je benigna priroda Ves te opcije liječenja – tu je dr rekao da mi lijekovi neće pomoći te da ukoliko postotak Ves bude 20% i više u par uzastopnih holtera da treba razmisliti o liječenju ablacijom.

S obzirom na navedenu dippneju u naporu preporučam učiniti NT pro BNP.
Kontrola s holterom u travnju 2024.

Napravila sam preporučeni marker iz krvi i on je znatno uvećan 350 a trebao bi biti do 125. Dr. je rekao da je to očekivano obzirom na moje kardiološko stanje ali da ostaje već dane preporuke za dalje.

Eto, to bi za sada bilo sve što imam. Subjektivno se tegobe ne smiruju, ali su primjenjive. Na pojavu Ves i Sves ne utječe dali sam u mirovanju ili u aktivnosti. Osjećam nedostatak zraka i otežano disanje pri naporu npr hodanje uzbrdo, po stepenicama ili neki duži lakši posao…kao kad nemate kondicije…
Oboje liječnika dr. Radeljić i dr. Benko smatraju da mi beta blokatori ni drugi lijekovi nebi pomogli.
Bila bi zahvalna na mišljenju.
Lp

8.12.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Sad sam dobila sve nalaze.
Vaši su kardiolozi iskusni i dobro su vam savjetovali. Postoje aterosklerotske promjene na koronarnim arterijama, ali kako ne sužavaju značajno lumen žile ona ne bi trebala utjecati na subjektivne tegobe. Međutim, kod žena često problem mogu stvarati mali ogranci tih žila koji nisu vidljivi snimanjem. Ne vidim da su radili eregometriju, pa bi trebalo razmotriti da se ona učini. Nakon ponovljenog holtera kardiolog će odlučiti o terapiji. Svakako trebate imati u granicama normale sve faktore rizika za ateroskl.bolest (tlak, šećer i masnoće u krvi, tjel.težinu).
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]