Terapija – molim savjet

Poštovana  pisala sam vam jedan niz pitanja u vezi mog kardiološkog stanja na koja ste mi odgovarala.
Sad imam još pitanja i dileme. Iz Rijeke sam pa sam otišla kardiologici u Rijeci. Na dijagnoze VES od prije godinu dana i sada najnoviju vezano za zatajenje srca HFpEF koja je otkrivena ultrazvukom i NTproBNP koji je 584, od strane drugog kardiologa u Zagrebu, dr.u Rijeci mi je prepisala terapiju torasemid 5 mg uz smanjenje amlopina kojeg već uzimam sa 7.5 mg na 5 mg. Uz to dodaje lijek Forxiga 10mg kojeg ni trebala plaćati a osnovni je lijek za dijabetes kojeg ja nemam.
Molim vas vaše mišljenje o propisanim lijekovima
Obzirom da više nemam povjerenja u liječnike koji govore svako svoje i svako drugačije…Ta ista doktorica me je prije 2 mjeseca otpustila bez terapije i naručila na kontrolu sa holterom za godinu dana i dijagnozom VES i PostCovid sindrom. Sad je sve promijenila kad sam joj donesla ultra zvuk po protokolu za HFpEF. Jedino što mi taj doktor u Zagrebu nije preporučio nikakvu terapiju jer da ono što postoji nije učinkovito. Tako da neznam šta raditi ni misliti.
Oboje preporučuju eventualno uključenje u kliničku studiju novog lijeka za ovu bolest. S tim da kardiolog iz Zag ne daje lijekove a iz Rijeke daje lijekove koje sam vam sad navela, čak kao uvjet da se pristupi studiji treba prije uzimati ove lijekove…
Lijepo vas molim mišljenje…
Najradije bih sve pustila i zaboravila i ništa ne poduzimala..

Hvala

22.5.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Potovana,
Vaši kardiolozi su se vodili smjernicama Europskog kardiološkog društva u liječenju zatajenja srca s očuvanom ejekcijskom frakcijom. Prema tim smjernicama dapagliflozin (Forxiga) se preporučuje tim bolesnicima i ukoliko ne boluju od šećerne bolesti.
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

MSCT koronarografija

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Holter srca

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]