Antitrombocitna terapija u bolestima aorte i perifernih arterija

Antitrombocitna terapija je neophodna u cilju sprječavanja velikih kardiovaskularnih događaja kod bolesnika s perifernom vaskularnom bolešću. Prilikom uvođenja antitrombocitne terapije potrebno je kod svakog bolesnika procijeniti tromboembolijski rizik i rizik od krvarenja, a tijekom uzimanja antitrombocitne terapije bolesnika treba redovito kontrolirati i po potrebi korigirati terapiju.

  1. ANTITROMBOTSKA TERAPIJA U BOLESTIMA KAROTIDNIH ARTERIJA, VERTEBRALNIH ARTERIJA I ARTERIJE SUBKLAVIJE

U asimptomatskoj ili simptomatskoj stenozi karotidne arterije preporučuje se dugotrajna pojedinačna antitrombocitna terapija acetilsalicilnom kiselinom ili klopidogrelom.

 U ranoj fazi liječenja cerebrovaskularnog inzulta ili tranzitornog ishemijskog poremećaja može se preporučiti dvojna antitrombocitna terapija (acetilsalicilna kiselina i klopidogrel ili tikagrelor).

Nakon implantacije stenta preporučujem se dvojna antitrombocitna terapija (acetilsalicilna kiselina i klopidogrel).

U asimptomatskoj stenozi karotidne arterije visokorizičnih bolesnika s komorbiditetima ili nakon postupka revaskularizacije preporučuje se dugotrajno uzimanje acetilsalicilne kiseline i niskih doza rivaroksabana (oralni antikoagulantni lijek) uz predhodnu procijenu rizika krvarenja.

U slučaju stenoze vertebralne arterije ili arterije subklavije preporučuje se antitrombocitna terapija zbog većeg kardiovaskularnog rizika u tih bolesnika.

  • ANTITROMBOCITNA TERAPIJA U BOLESTIMA AORTE

U slučajevima teških ili složenih plakova na stijenkama aorte primjenjuje se dugotrajna antitrombocitna terapija.

Nakon tromboembolijskog incidenta s posljedičnim cerebrovaskularnim inzultom ili tranzitornog ishemijskog poremećaja zbog složenog aortnog plaka treba uzimati antitrombocitnu terapiju, a u nekim slučajevima se preporučuje i dvojna.

U cilju smanjenja ukupnog kardiovaskularnog rizika bolesnika s aneurizmom grudne ili trbušne aorte primjenjuje se antitrombocitna terapija. U slučajevima intraluminalnog tromba ili okluzivne aneurizme treba uvesti antikoagulantnu terapiju.

Nakon akutnog aortnog sindroma ovisno o bolesti primjenjuje se antitrombocitna ili antikoagulantna terapija (npr. ovisno o prisutnoj fibrilaciji atrija, mehaničkoj valvuli…).

Ovisno o procijenjenom riziku nakon torakalne endovaskularne aortne reparacije (TEVAR) primjenjuje se dugotrajna antitrombocitna terapija (acetilsalicilna kiselina).

  • ANTITROMBOCITNA TERAPIJA U BOLESTIMA ARTERIJA DONJIH UDOVA

U slučajevima asimptomatske bolesti arterija donjih udova bez pridružene druge aterosklerotske bolesti treba individualno procijeniti kardiovaskularni rizik, rizik krvarenja i korist uvođenja acetilsalicilne kiseline, ali u slučajevima prisutne još neke aterosklerotske bolesti (npr. koronarna bolest) može se uz acetilsalicilnu kiselinu preporučiti oralni antikoagulans (rivaroksaban) ukoliko je rizik krvarenja mali. Antitrombocitna terapija je temeljna terapija simptomatske bolesti arterija donjih udova. Ukoliko je predviđen endovaskularni zahvat na arterijama  umjesto acetilsalicilne kiseline se uvodi klopidogrel, a nakon infrainguinalne implantacije stenta najmanje mjesec dana bolesnici uzimaju uz dvojnu antiagregacijsku terapiju (acetilsalicilna kiselina i klopidogrel). Bolesnici koji su podvrgnuti revaskularizaciji, a imaju nizak rizik krvarenja uz acetilsalicilnu kiselinu uzimaju i male doze rivaroksabana.

  • ANTITROMBOCITNA TERAPIJA U BOLESTIMA BUBREŽNIH I MEZENTERIJALNIH ARTERIJA

Svim bolesnicima sa stenozom bubrežne ili mezenterijalne arterije uvodi se antitrombocitna terapija acetilsalicilnom kiselinom. Ukoliko se podvrgnu implantaciji stenta minimalno mjesec dana uzimaju dvojnu antitrombocitnu terapiju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mišićna distrofija

Mišićna distrofija i terapija

Aneurizma

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Aorta

Arterijska hipertenzija i stenoza aortne valvule

Stenoza aortne valvule ili aortna stenoza je jedna od češćih kardiovaskularnih bolesti, osobito u starijoj životnoj dobi. Arterijska hipertenzija je rizični čimbenik kardiovaskularnih bolesti, za 23% povećava relativni rizik nastanka aortne stenoze. Prevalencija arterijske hipertenzije i aortne stenoze raste s dobi, pa se obje bolesti često javljaju zajedno kod starijih bolesnika u kojih su tada […]

Farmakoterapija

Racionalna farmakoterapija

Racionalna farmakoterapija (Svjetska zdravstvena organizacija) je primjena lijeka u skladu s kliničkom potrebom, u dozi koja je u skladu s potrebama pojedinog bolesnika, kroz odgovarajuće vrijeme, uz prihvatljiviju cijenu za pojedinca i društvo.

Arterijski tlak

Arterijski tlak i terapija, molim savjet.

Aneurizma

Aneurizma torakalne aorte

Aneurizma može nastati na bilo kojoj krvnoj žili, ali najčešća je na aorti, glavnoj krvnoj žili koja izlazi iz srca i dovodi krv u ostatak tijela.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]