Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz ove promjene, bolesnici imaju pojačanu mobilnost zglobova, deformaciju kostiju i promjene kože.

Turnerov sindrom je kromosomski poremećaj djelomičnog ili potpunog nedostatka jednog od dvaju X kromosoma kod djevojčica. Javlja se u 1 na 2 500 novorođene ženske djece. Znakovi, odnosno simptomi ovog sindroma se u nekih uočavaju već nakon rođenja, a kod nekih tek u školskoj dobi. To ovisi koliko su izražena tjelesna obilježja ovog sindroma. Djevojčice s ovim sindromom su niskog rasta. U 90% djevojčica s Turnerovim sindromom jajnici su zamijenjeni vezivom, te su neplodne. Često se javljaju proširenja (dilatacija) ili suženja (koarktacija) aorte. Javljaju su promjene i deformacije koštanozglobnog sustava, kože. Već u ranijoj životnoj dobi može nastati arterijska hipertenzija, bolesti bubrega, štitnjače i šećerna bolest. U liječenju arterijske hipertenzije preporučuju se lijekovi iz skupine beta blokatora, blokatora angiotenzinskih receptora. Ujedno se ovim lijekovima usporava dilatacija aorte. Tijekom djetinjstva i adolescencije ovim djevojčicama se daje hormon rasta, a radi normalnog razvoja spolnih obilježja estrogenska i progesteronska hormonalna nadomjesna terapija.

Dijagnozu Turnerovog sindroma postavljamo na osnovu analize kromosoma (kariotipa), izgleda bolesnika i putem različitih slikovnih dijagnostičkih pretraga srca i aorte (ultrazvuk, magnetska rezonancija).

Williams-Beuren sindrom je prirođena bolest, a nastaje zbog delecije na kromosomu 7q11.23 što uzrokuje poremećaj sinteze elastina. Zahvaćeni su različiti organi i organski sustavi. U kardiovaskularnom sustavu može nastati suženje (stenoza) aorte u njezinom uzlaznom dijelu. Stoga je važno redovito kontrolirati ultrazvukom srce i aortu. Kod ovih bolesnika nastaju promjene glave, često oštećenja nervnog sustava, bolesti štitnjače, hipekalcijemija, skolioza kralježnice. Javlja se u 1: 20 000 živorođene djece.

Poremećaji aorte koji se ne javljaju u sindromima:

Aneurizma grudne aorte može se javiti kao izolirani poremećaj zbog promjena na genima: TGFBR1, TGFBR2, SMAD3, FBN1. 20% ovih bolesnika ima barem jednog člana obitelji s aneurizmom aorte. Izolirani su još neki geni čijom mutacijom može doći do aneurizme aorte zbog poremećaja sinteze glatke muskulature stijenke, a to su ACTA2, MYH11, MYLK, PRKG1, MFAP5, MAT2A.

U svim obiteljima gdje se otkrije aneurizma aorte ili njezina disekcija, ruptura u ranijoj životnoj dobi, preporučuje se pregled bližih članova obitelji kojima se savjetuje učiniti ultrazvuk srca i aorte.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Aorta

Rtg – aorta

Arterije

Povezanost fibrilacije atrija i pada kognitivnih funkcija

Porastom životne dobi raste incidencija pojave fibrilacije atrija. Stoga je fibrilacija atrija jedan od najučestalijih poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. Sve je više istraživanja koja dokazuju povezanost pojave fibrilacije atrija i pada kognitivnih funkcija, demencije. Starija dob je najsnažniji čimbenik rizika nastanka demencije i Alzheimerove bolesti. Uz dob važnu ulogu imaju i kardiovaskularni […]

Anitrombocitna

Antitrombocitna terapija u bolestima aorte i perifernih arterija

Antitrombocitna terapija je neophodna u cilju sprječavanja velikih kardiovaskularnih događaja kod bolesnika s perifernom vaskularnom bolešću. Prilikom uvođenja antitrombocitne terapije potrebno je kod svakog bolesnika procijeniti tromboembolijski rizik i rizik od krvarenja, a tijekom uzimanja antitrombocitne terapije bolesnika treba redovito kontrolirati i po potrebi korigirati terapiju. ANTITROMBOTSKA TERAPIJA U BOLESTIMA KAROTIDNIH ARTERIJA, VERTEBRALNIH ARTERIJA I […]

Aorta

Arterijska hipertenzija i stenoza aortne valvule

Stenoza aortne valvule ili aortna stenoza je jedna od češćih kardiovaskularnih bolesti, osobito u starijoj životnoj dobi. Arterijska hipertenzija je rizični čimbenik kardiovaskularnih bolesti, za 23% povećava relativni rizik nastanka aortne stenoze. Prevalencija arterijske hipertenzije i aortne stenoze raste s dobi, pa se obje bolesti često javljaju zajedno kod starijih bolesnika u kojih su tada […]

Aorta

Smije li se koristiti lijek triplixan za regulaciju krvnog tlaka ako imam srednje tešku aortnu stenozu valvule?

Aneurizma

Aneurizma torakalne aorte

Aneurizma može nastati na bilo kojoj krvnoj žili, ali najčešća je na aorti, glavnoj krvnoj žili koja izlazi iz srca i dovodi krv u ostatak tijela.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam