Završila sam u bolnici zbog bradikardije. Možete li mi pojasniti nalaz?

Poštovana doktorice,

Imam 24 godine te sam nedavno završila u bolnici radi bradikardije te mi je ustanovljena slijedeća dijagnoza: cor comp. cum AV block gr. III/II/I transitorius. Na 24 satnom Holter EKG se registruje sinusni ritam kao osnovi prosječne fr. 52/min, minimalne 37/min te maksimalne fr 107/min sa intermitentnim ulaskom u poremećaj provođenja impulsa u vidu AV bloka II stepena Mobitz I i Mobitz II (2/1), te kompletnim AV blokom III stepena. Nije bilo VES, pojedinačnih niti vezanih. Za vrijeme trajanja sinusnog ritma PQ interval je 0,16 sec. RR do 0,42 sec. Najdruza prolongacija RR intervala je 2457 ms. Konsultira se Centar za el. stimulaciju koji smatra da je poremećaj prolaznog karaktera te da će sve biti u normali nakon završetka medikamentozne terapije te da se sa indikacijom trajnog el. stimulatora pričeka te da se holter ponovi za 2 sedmice.

Nadam se da mi mozete detaljnije objasniti dijagnozu te nalaz holtera te vremena trajanja navedenih intervala.

Srdacan pozdrav.

23.8.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Kod vas su ustanovljene smetnje provođenja električnog impulsa između srčanih pretklijetki i klijetki. Električni impulsi na tom svom putu povremeno uspore, ali se ponekad i zaustavi njihov prijenos u klijetke što se opisuje kao AV blok II i III stupnja. AV blok III stupnja ili totalni AV blok (potpuni je prekid prijenosa impulsa i samo se aktiviraju pretklijetke) je opasniji jer ukoliko potraje više sekundi može uzrokovati gubitak svijesti. Kod vas nisu našli pauze dulje od 3 sekunde (najdulja se opisuje 2,457 sek). Stoga su se kardiolozi dogovorili da se vaša situacija dalje opservira i holter srca ponovi i tada će donijeti odluku o eventualnoj ugradnji elektrostimulatora srca. Niste kakvom medikamentoznom liječenju ste podvrgnuti. Da li se radi o lijekovima koji mogu uzrokovati ove srčane blokove? Takve lijekove bi trebalo prekinuti uzimati u dogovoru s liječnikom.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]