Molim Vas bolesnik sam od epilepsije i loše spavam da li mi možete savjet ova ti koji lijek da trošim i da pitam doktora neurologa? Hvala.

Poštovani hvala Vam na pitanju. Poremećaji spavanja česti su kod osoba s dijagnosticiranom epilepsijom. Nekoliko je vrsta poremećaja spavanja povezanih s epilepsijom poput nesanice i sleep apneje. Poteškoće s usnivanjem i spavanjem uobičajene su kod ljudi s dijagnosticiranom epilepsijom, a između 24 i 55% ima nesanicu. Nesanica kod osoba s epilepsijom može biti uzrokovana noćnim napadajima, lijekovima, tjeskobom i depresijom. Opstruktivna sleep apneja je respiratorni poremećaj kod kojeg dolazi do potpunog ili djelomičnog kolapsa gornjih dišnih putova tijekom spavanja. Pogađa do 30% osoba s epilepsijom, što je dvostruko češće nego u općoj populaciji. Ovo stanje može uzrokovati hrkanje, česta buđenja i otežati dobar noćni odmor.Antiepileptici mogu poboljšati ili poremetiti san neovisno o njihovom učinku na napadaje. Benzodiazepini (kao što su diazepam i lorazepam) i barbiturati (fenobarbital, primidon) imaju štetan učinak na spavanje. Skraćuju vrijeme potrebno za uspavljivanje, ali također smanjuju količinu REM faze sna i (u slučaju benzodiazepina) sporog sna. Fenitoin može povećati lagani san i smanjiti učinkovitost spavanja, a studije pokazuju smanjenje REM faze spavanja. Gabapentin povećava kontinuitet sna i smanjuje broj buđenja.
Nesanica se rješava mjerama koje nazivamo higijena spavanja. Kako bi se regulirao san potrebno je nastojati da odlazak u krevet bude u isto vrijeme svake večeri, čak i vikendom. Odlazak u isto vrijeme bitan je zato što pojedini procesi u tijelu poput tjelesne temperature i otpuštanja hormona melatonina, kortizola i hormona rasta prate tjelesni bioritam. Svi ovi procesi mogu se prilagoditi vanjskim utjecajima (kao kod promjene vremenskih zona ili tijekom rada u smjenama), međutim te se promjene događaju postupno i brze promjene u dnevnom rasporedu se ne toleriraju dobro. Također previše drijemanja tijekom dana može poremetiti arhitekturu sna.
Okruženje za spavanje treba biti optimizirano, fizički i mentalno, za spavanje. Fizički bi spavaća soba trebala biti prikladno mračna i tiha. Televizori, računala, videoigre i druga elektronička oprema treba biti izvan spavaće sobe. Krevet treba biti udoban, a temperatura optimalna.
Psihološki, spavaća soba, a posebno krevet, trebali bi biti povezani sa spavanjem, a ne s drugim (osobito aktivnim) aktivnostima. Potrebno je izbjegavati stresne aktivnosti prije spavanja. Stres može uzrokovati nesanicu. Kako bi se to spriječilo potrebno je uvesti opuštajuću rutinu na kraju dana. To pomaže olakšati prijelaz s dnevnih aktivnosti na mirno opuštanje tijekom sna. Također je ponekad potrebno izbjegavati čitanje ili gledanje televizije u krevetu.
Studije su pokazale da plavo svjetlo koje emitiraju elektronički uređaji (kao što su telefoni, tableti, prijenosna računala i televizori) može utjecati na hormon melatonin i ometati spavanje. Zbog toga je potrebno isključiti elektroniku sat vremena prije spavanja. Aktivnosti koje imaju tendenciju stimuliranja – osobito vježbanje – treba izbjegavati kasno tijekom dana (iako vježbanje ranije tijekom dana općenito poboljšava noćni san). Vježbanje pomaže u borbi protiv stresa i osjećaja nemira ali ga treba završiti najmanje tri sata prije spavanja kako ne bi remetilo usnivanje. Izlaganje sunčevoj svjetlosti tijekom dana također može ubrzati proizvodnju melatonina i povoljno djelovati na san. Alkohol prije spavanja treba izbjegavati jer može dovesti do ranog jutarnjeg buđenja. Kofein, nikotin i druge stimulanse kao i obilne obroke također treba izbjegavati kasno tijekom dana.
Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom. Želim Vam svako dobro.