Epilepsija i nesanica – molim Vaš savjet

Molim Vas bolesnik sam od epilepsije i loše spavam da li mi možete savjet ova ti koji lijek da trošim i da pitam doktora neurologa? Hvala.

19.7.2023

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovani hvala Vam na pitanju. Poremećaji spavanja česti su kod osoba s dijagnosticiranom epilepsijom. Nekoliko je vrsta poremećaja spavanja povezanih s epilepsijom poput nesanice i sleep apneje. Poteškoće s usnivanjem i spavanjem uobičajene su kod ljudi s dijagnosticiranom epilepsijom, a između 24 i 55% ima nesanicu. Nesanica kod osoba s epilepsijom može biti uzrokovana noćnim napadajima, lijekovima, tjeskobom i depresijom. Opstruktivna sleep apneja je respiratorni poremećaj kod kojeg dolazi do potpunog ili djelomičnog kolapsa gornjih dišnih putova tijekom spavanja. Pogađa do 30% osoba s epilepsijom, što je dvostruko češće nego u općoj populaciji. Ovo stanje može uzrokovati hrkanje, česta buđenja i otežati dobar noćni odmor.Antiepileptici mogu poboljšati ili poremetiti san neovisno o njihovom učinku na napadaje. Benzodiazepini (kao što su diazepam i lorazepam) i barbiturati (fenobarbital, primidon) imaju štetan učinak na spavanje. Skraćuju vrijeme potrebno za uspavljivanje, ali također smanjuju količinu REM faze sna i (u slučaju benzodiazepina) sporog sna. Fenitoin može povećati lagani san i smanjiti učinkovitost spavanja, a studije pokazuju smanjenje REM faze spavanja. Gabapentin povećava kontinuitet sna i smanjuje broj buđenja.
Nesanica se rješava mjerama koje nazivamo higijena spavanja. Kako bi se regulirao san potrebno je nastojati da odlazak u krevet bude u isto vrijeme svake večeri, čak i vikendom. Odlazak u isto vrijeme bitan je zato što pojedini procesi u tijelu poput tjelesne temperature i otpuštanja hormona melatonina, kortizola i hormona rasta prate tjelesni bioritam. Svi ovi procesi mogu se prilagoditi vanjskim utjecajima (kao kod promjene vremenskih zona ili tijekom rada u smjenama), međutim te se promjene događaju postupno i brze promjene u dnevnom rasporedu se ne toleriraju dobro. Također previše drijemanja tijekom dana može poremetiti arhitekturu sna.
Okruženje za spavanje treba biti optimizirano, fizički i mentalno, za spavanje. Fizički bi spavaća soba trebala biti prikladno mračna i tiha. Televizori, računala, videoigre i druga elektronička oprema treba biti izvan spavaće sobe. Krevet treba biti udoban, a temperatura optimalna.
Psihološki, spavaća soba, a posebno krevet, trebali bi biti povezani sa spavanjem, a ne s drugim (osobito aktivnim) aktivnostima. Potrebno je izbjegavati stresne aktivnosti prije spavanja. Stres može uzrokovati nesanicu. Kako bi se to spriječilo potrebno je uvesti opuštajuću rutinu na kraju dana. To pomaže olakšati prijelaz s dnevnih aktivnosti na mirno opuštanje tijekom sna. Također je ponekad potrebno izbjegavati čitanje ili gledanje televizije u krevetu.
Studije su pokazale da plavo svjetlo koje emitiraju elektronički uređaji (kao što su telefoni, tableti, prijenosna računala i televizori) može utjecati na hormon melatonin i ometati spavanje. Zbog toga je potrebno isključiti elektroniku sat vremena prije spavanja. Aktivnosti koje imaju tendenciju stimuliranja – osobito vježbanje – treba izbjegavati kasno tijekom dana (iako vježbanje ranije tijekom dana općenito poboljšava noćni san). Vježbanje pomaže u borbi protiv stresa i osjećaja nemira ali ga treba završiti najmanje tri sata prije spavanja kako ne bi remetilo usnivanje. Izlaganje sunčevoj svjetlosti tijekom dana također može ubrzati proizvodnju melatonina i povoljno djelovati na san. Alkohol prije spavanja treba izbjegavati jer može dovesti do ranog jutarnjeg buđenja. Kofein, nikotin i druge stimulanse kao i obilne obroke također treba izbjegavati kasno tijekom dana.
Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom. Želim Vam svako dobro.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Nesanica

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Spavanje

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Epilepsija

Trnjenje ruku i vozačka dozvola – koje je Vaše mišljenje?

Iz iste kategorije

Neurologija

Magnetska rezonancija mozga u koronarnoj, sagitalnoj i transverzalnoj projekciji u T1 i T2 mjerenoj slici te FLAIR tehnici – što govori moj nalaz?

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]

Neurologija

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Neurologija

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Neurologija

Molim mišljenje o terapiji

Neurologija

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Neurologija

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]