Nesanica – molim savjet

Poštovana, imam 60 godina, majka sam dvoje djece, još sam radno aktivna i radim aministrativni posao sa dugotrajnim sjedenjem.
Veoma loše spavam godinama a i dijagnosticirana mi je i angina pectoris. Godinama me muči upalni proces vena lijeve noge koje sam i hirurški liječila. U poslednjih petnaest godina povremeno mi otiče noga ispod koljena i skočni zglob lijeve noge uz bol i temperaturu tog područja. Od skora to mi se događa i sa desnom nogom. Redovito uzimam suplemnte vitaminske i mineralne OneAday kao i Omega3 ,vitamin E i D. Kako bih mogla poboljšati stanje obzirom da ionako slabo spavam a taj bol mi dodatno sprečava spavanje?
Unaprijed zahvaljujem. Srdačan pozdrav.

21.7.2023

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovana hvala Vam na pitanju.
Kako bi popravili san potrebno je da usvojite neke zdrave navike poput
1. Odlazak na spavanje i buđenje u isto vrijeme svake večeri, čak i vikendom (povremeno odstupanje je normalno ). To pomaže cirkadijanom ritmu i optimizira kvalitetu sna. Treba odabrati vrijeme za spavanje kada se obično osjećate umorno. Ako dovoljno spavate, trebali biste se prirodno probuditi bez alarma. Ako vam treba budilica, možda trebati ranije otići na spavanje.
2. Izbjegavanje predugog spavanja vikendom. Što se rasporedi spavanja vikendom / radnim danom više razlikuju, to će poteškoće spavanja biti više izražene.
3. Izbjegavajte drijemanja. Iako je drijemanje dobar način da nadoknadite izgubljeni san, ako imate poteškoća s usnivanjem drijemanje može stvari pogoršati. Ograničite drijemanje na 15 do 20 minuta i to rano poslijepodne.
4. Temperatura u spavaćoj sobi treba biti ugodna, nikako previsoka. Idealna temperatura je oko 18 stupnjeva celzijusa.
5. Spavaća soba treba biti zamračena i mirna.
6. Spavaća soba treba služiti za spavanje te u spavaćoj ne bi trebao biti televizor, računalo, mobitel i drugi elektronički uređaji. Ukoliko ipak se odlučite za elektroničke uređaje u spavaćoj sobi trebali bi uključititi filter plave svjetlosti i staviti ih na noćni način rada.
7. Prije spavanja treba se suzdržati od kofeina, alkohola i obilnih obroka.
8. Prestanite pušiti. Pušenje je stimulans koji može poremetiti san, pogotovo neposredno prije spavanja.
9. Smanjite slatku hranu i rafinirane ugljikohidrate. Hrana bogata šećerom i rafiniranim ugljikohidratima, poput bijelog kruha, bijele riže i tjestenine tijekom dana, može noću potaknuti budnost i remetiti duboke, obnavljajuće faze sna.
10. Fizička aktivnosti tijekom dana pospješuje san. Ljudi koji redovito vježbaju bolje spavaju noću, a danju se osjećaju manje pospano. Redovito vježbanje također poboljšava simptome nesanice i apneje tijekom spavanja te povećava količinu vremena koje provodite u dubokim fazama sna. Što energičnije vježbate, to spavanje snažnije djeluje. Ali čak i lagana tjelovježba – poput hodanja samo 10 minuta dnevno – poboljšava kvalitetu sna. Vježba ubrzava š metabolizam, podiže tjelesnu temperaturu i stimulira hormone poput kortizola. To nije problem ako se vježba ujutro ili popodne, ali ukoliko je vježbanje kasno navečer može ometati san. Umjerene ili intenzivnu fizičku aktivnosti ne bi trebalo provoditi u periodu krećem od tri sata prije odlaska na spavanja. Opuštajuće vježbe ili nježno istezanja u večernjim satima mogu pomoći u usnivanju. Može proći nekoliko mjeseci redovitih aktivnosti prije nego što se osjeti značajan učinak na kvalitetu sna, stoga je potrebno da budete strpljivi i uporni.
Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom. Želim Vam svako dobro.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Neurologija

Nestabilan hod

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Neurologija

Kako živjeti s POTS-om?

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje utječe na autonomni živčani sustav, što dovodi do abnormalnog povećanja broja otkucaja srca kada osoba ustane iz ležećeg položaja. Ovo stanje može značajno utjecati na svakodnevni život, uzrokujući simptome poput vrtoglavice, ošamućenosti, lupanja srca, umora, pa čak i nesvjestice. Suočavanje s POTS-om zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje […]

Neurologija

Udarac u trticu – što da napravim?

Neurologija

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Neurologija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Neurologija

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Neurologija

Probadanje u prsima i fibromialgija – molim pomoć