Osjećam bolove u stražnjem dijelu glave i vrtoglavice

Već neko vrijeme se ne osjećam dobro. O čemu se radi? Imam 30 godina, i živim dosta “brzo”, manje spavam nego prije, no uspijevam tako živjeti. Međutim u zadnje vrijeme počela sam osjećati jaki pritisak u stražnjem dijelu glave i često na sljepočnicama. Mislila sam od umora, stresa, pa sam se pokušala dobro odmoriti, ali to se i dalje nastavlja. Zadnjih nekoliko tjedana počela sam osjećati neku tupu bol najprije u desnom uhu, duboko unutra, a sad mi je počelo i u lijevom dok se u desnom smirilo. Nisam izložena propuhu i nisam imala upale ušiju tako da me to počelo zabrinjavati… Često mi se zna zavrtjeti u glavi, onako na trenutak pa prestane, bilo da sam u sjedećem ili stojećem položaju, na trenutak me samo zanese,… neki dan kao mi se zamaglilo pred očima, a u desnom kutu oku kao da sam vidjela neku tamnu mrlju… nešto čudno… molim Vas, ako mi možete pojasniti o čemu se radi i što trebam činiti… inače imam sestru kojoj je dijagnosticiran zločudni tumor na malom mozgu pa su mi se neki simptomi o kojima mi je pričala učinili sličnima, ali nisam joj rekla da sam ih i kod sebe prepoznala… postajem zabrinuta…

23.12.2015

Odgovara

Belupo liječnik

 

 
Vrtoglavica ili vertigo subjektivni je osjećaj. Važno je razlikovati pravu vrtoglavicu od drugih pojava koje se često opisuju kao vrtoglavice – različitih vrsta slabosti ili nesigurnosti u hodu i stajanju, omaglica, titranja i mračenja pred očima itd. Tzv. “prave vrtoglavice” (one koje možemo povezati s određenim zdravstvenim poremećajem) obično se manifestiraju kretanjem i bježanjem predmeta pred očima ili osjećajem okretanja vlastitog tijela u prostoru, osjećajem gubljenja u prostoru, propadanja, uzdizanja i zanošenja u stranu ili naprijed – natrag. Ukoliko je vrtoglavica posljedica bolesti uha, predmeti koje gledamo vrte se vodoravno od bolesnog prema zdravom uhu, a ravnoteža je poremećena kod bolesnog uha. Prava vrtoglavica nastaje iznenada, u napadajima.

Kod težeg napadaja pojavljuju se bljedilo, pojačano znojenje, mučnina i povraćanje, te potreba da se legne. Osobe najčešće imaju osjećaj propadanja i vrtnje bilo predmeta u okolini ili pak vrtnje vlastitog tijela. Rjeđe osjećaju uspravljanje ili rušenje u ležeći položaj te naglo zanošenje. Često se javlja i ritmično titranje oka (nistagmus), koje može biti vodoravno, okomito ili rotacijsko. Nespecifični poremećaji ravnoteže ili lažna vrtoglavica očituje se svjetlećim zvjezdicama ili mračenjem pred očima (omaglica), nesvjesticom, osjećajem punoće te pritiskom u glavi i ušima. Najčešći im je uzrok kratkotrajni izostanak ili smanjeni protok krvi u mozgu ili u vratu. Lažna vrtoglavica se javlja kod tjeskobnih osoba, onih koji imaju smetnje prekomjernog disanja, izraženu slabokrvnost, opstrukcijsku bolest pluća, smanjenje krvnog tlaka u uspravnom položaju te različite kronične bolesti koje prati opća iscrpljenost.

Kod mnogih se prilikom naglog podizanja iz pognutog ili sjedećeg položaja može pojaviti osjećaj ljuljanja, omaglice i svjetalaca pred očima. Smetnje se povlače nakon nekoliko sekundi ako osoba miruje. Tjeskoba može biti posljedica brige za zdravlje sestre, ali isto tako posljedica brige za vlastito zdravlje. Ukoliko briga za vlastito zdravlje okupira veći dio Vašeg dnevnog vremena, izložite svoje tegobe specijalistu neurologu, koji će objektivnim tehnikama i pregledom moći utvrditi da li kod Vas postoje simptome nekog objektivnog neurološkog ispada. Za početak možete potražiti savjet svoj obiteljskog liječnika i eventualno na kraće vrijeme uzeti neki od lijekova iz grupe anksiolitika ili sedativa.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Molim vas objašnjenje nalaza MR LS.

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Bol u ušima – molim savjet i mišljenje

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]

Neurologija

Ataksija

Ataksija obuhvaća poremećaj koordinacije, ravnoteže i govora koji može biti uzrokovan različitim stanjima i bolestima. Može zahvatiti bilo koji dio tijela a osobe pogođene ataksijom često imaju poteškoće sa ravnotežom i hodom, govorom, gutanjem i izvršenjem motoričkih radnji koje zahtijevaju visoki stupanj kontrole poput pisanja. Točni simptomi i njihova ozbiljnost razlikuju se ovisno o poremećaju […]

Neurologija

Paraneoplastični sindromi

Paraneoplastični sindromi živčanog sustava su skupina poremećaja koji se mogu javiti kod ljudi koji boluju od onkoloških bolesti. Autoimune su etiologije i rezultat su imunološkog sustava koji osim što napada tumorske stanice može napadati i zdrave stanice dijelova mozga, leđne moždine, perifernih živaca ili mišića. Ovisno o tome koji je dio živčanog sustav zahvaćen mogu […]