Akne u odrasloj dobi

Poštovani,

da li mi možete nabrojati što sve utječe na akne u odrasloj dobi od hrane? Da li i genetika igra ulogu? Da li su mliječni proizvodi štetni ili dobri za lice? Da li jedenje voća te nesposredno voćna kiselina koja utječe na želudac dovode do nastanka akni?

10.6.2019

Odgovara

Mirja Jošić dipl.ing.

Akne su najučestalija i najsloženija kožna bolest koja pogađa osobe svih dobi, a najčešće adolescente na čiju kvalitetu života značajno utječu. Jednim od najčešćih uzroka pojave akni navodi se prehrana odnosno masna hrana, mlijeko i mliječni proizvodi te čokolada. Utjecaj prehrane na akne pitanje je o kojem se već godinama raspravlja, kako među adolescentima i njihovim roditeljima, tako i u znanstvenim krugovima, međutim, još nema konačnog zaključka potiču li zaista sporne namirnice nastanak akni.

Akne tipično nastaju uslijed prekomjerne proizvodnje sebuma koji uzrokuje hiperproliferaciju folikularnih stanica odnosno njihovo ubrzano umnožavanje i blokiranje otvaranja folikula. Razmnožavanjem bakterija u folikulima dolazi do imunološke reakcije koja rezultira upalom. Proizvodnja sebuma može biti uvjetovana androgenim i hormonalnim medijatorima, kao što su globulini, koji vežu spolne hormone i inzulinu sličan čimbenik rasta (IGF-1), a razina tih medijatora se povezuje s prehranom.

Prehrambeni čimbenik čiji se utjecaj na akne često ispituje je mlijeko i mliječni proizvodi. Studija iz 2008. godine objavljena u časopisu Journal of the American Academy of Dermatology pokazala je kako je viši unos mlijeka povezan s višim rizikom od pojave akni i kod dječaka i kod djevojčica. Studija je pokazala kako obrano mlijeko najviše povećava rizik, stoga su znanstvenici zaključili kako rezultati ukazuju na to da mlijeko sadrži ili hormone ili bioaktivne molekule poput progesterona, androgenih hormona i IGF-1 čimbenika, koji utječu na endogene hormone, a u mlijeku se nalaze u dovoljnim količinama da ostvaruju biološki utjecaj.

Dodatno, utjecaj mlijeka na pojavu prištića pokazala je i velika dugotrajna epidemiološka studija naziva Nurses Health Study II. U toj su studiji sudjelovale medicinske sestre, a rezultati su pokazali kako žene koje su unosile više mlijeka tijekom adolescencije češće imaju kožu skloniju aknama, u usporedbi sa ženama koje su unosile najmanje mlijeka.

Nekoliko je studija dovelo u vezu pojavu akni i unos jednostavnih ugljikohidrata. Naime, hrana koju karakterizira značajan sadržaj šećera i drugih ugljikohidrata s visokim glikemijskim indeksom utječe na razinu inzulina i IGF-1 čimbenika u serumu. Obje molekule utječu na povećanu proizvodnju androgenih hormona i posljedično na razvoj akni.

Iako za sada nisu objavljene velike kvalitetne studije koje ispituju utjecaj unosa masti na rizik od akni, poznato je kako omega – 6 masne kiseline djeluju proupalno i dovode se u vezu s nastankom akni. S druge strane, omega-3 masne kiseline imaju protuupalno djelovanje i moguće je njihovo djelovanje na smanjenje rizika od pojave akni djelovanjem na razinu IGF-1 čimbenika u krvi i smanjenjem upale u folikulima. Također, prehrana koja obiluje zasićenim masnim kiselinama povećava razinu IGF-1 čimbenika, dok s druge strane, prehrana smanjenog sadržaja masnoće i obiljem vlakana snižava razinu IGF-1 čimbenika.

Utjecaj čokolade na pojavu akni ispitivala je jedna crossover studija u kojoj je sudjelovalo 65 ispitanika koji su tijekom 4 mjeseca svakodnevno prvo unosili 112 g čokolade koja nije sadržavala mlijeko i bila je obogaćena kakaom, a nakon toga isti su ispitanici unosili čokoladu koja nije dodatno obogaćena kakaom. Usporedbom tih rezultata nije pronađena veza između unosa kakaa i pojave akni, a sličan su rezultat dobile i neke druge studije. Tim se studijama zamjera da nisu dovoljno kvalitetno napravljene, no za sada ne postoji znanstveni dokaz da čokolada zaista uzrokuje pojavu prištića.

Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Nutricionizam

BCAA kod šećerne bolesti tip 2

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Nutricionizam

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Nutricionizam

Kako se udebljati?

Nutricionizam

Kako pretjerane količine folne kiseline u trudnoći negativno utječu na plod?

Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u trudnoći može smanjiti postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80% smatra se jednim od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj […]