Poslije gastroskopije i kolonoskopije utvrdjen mi je gastritis, refluks, cir na dvanaestopalacnom u sanaciji i manja hernija. Sve te pretrage uradila sam zbog bolova u stomaku. Nakon trojne terapije nije mi bilo bolje, da bi mi na slijedecoj kontroli ljekar stavio dijagnozu Iritabilni kolon, te dao terapiju Eglonil i Colospa r 5 dana, a potom ponovna kontrola. S obzirom da sam vidjela poboljsanje pri primjeni Colospe, dao mi je istu terapiju jos 28 dana i to Eglonil 1×1 28 dana, Colospa R 14 dana 2×1, te 14 dana 1×1. Isteklo mi je tih 28 dana, moj doktor ne radi zbog situacije sa Korona virusom, a ja ne znam sta dalje. Dok sam pila 2 Colospe dnevno bila sam 95 % dobro, ali nakon toga bolovi su opet tu, ali u dosta blazem obliku. Molim vas za savjet. Lijep vam pozdrav

Poštovana, možete i nastaviti s terapijom Colospa retard, u telefonskim konzultacijama s vašim liječnikom vjerujem da vam to može potvrditi. Poželjno bi bilo smanjiti terapijsku dozu i usvojiti dijetne promjene koje vam mogu biti od koristi.
Točan uzrok sindroma iritabilnog crijeva nije poznat, no pretpostavlja se da nastanku sindroma pogoduju upale i infekcije, stres te poremećaj ravnoteže neurotransmitera i mikrobiote. Dosad iskušani načini liječenja su brojni i uključuju dodatke prehrani s vlaknima, ulje paprene metvice, probiotike, antidepresive, psihoterapiju, promjene u prehrani, akupunkturu, antidijaroike i laksative. Ponekad se sindrom iritabilnog crijeva naziva i trbušnom glavoboljom ili „nervoznim crijevima“.
Bez obzira na to koji su pravi čimbenici uslijed kojih nastaje sindrom iritabilnog kolona (infekcija, hormoni, stres ili neravnoteža crijevne mikrobiote) promjene prehrambenih navika mogu imati značajan utjecaj na bol i nelagodu u osoba koje pate od sindroma. Prilikom propisivanja dijete valja uzeti u obzir i preklapanje ovog stanja s određenim intolerancijama na hranu (laktoza, fruktoza, ugljikohidrati, histamin), alergijama na hranu te preosjetljivosti na gluten koja nije vezana za celijakiju (NCGS).
Noviji znanstveni dokazi ukazuju da relativno restriktivna eliminacijska dijeta siromašna određenim prirodnim šećerima može ublažiti osjećaj nadutosti, smanjiti količinu plinova, olakšati bolove te druge simptome u oboljelih od sindroma iritabilnog crijeva. Tijekom posljednjih godina, nekoliko studija ukazalo je na značajno poboljšanje simptoma u pacijenata koji su iz prehrane izbacili hranu bogatu određenim prirodnim šećerima (fermentabilnim šećerima, oligosaharidima, disaharidima, monosaharidima i poliolima – tzv. FODMAP hrana) poput raži, pšenice, češnjaka, luka, artičoka, gljiva, cvjetače, graha, slanutka, leće, meda, jabuka..
Iako prehrana koja isključuje tzv. FODMAP hranu ne djeluje kod svih oboljelih, sve veći broj stručnjaka podržava njene principe, barem kada je riječ o kratkoročnoj primjeni. Ipak, takva je prehrana poprilično složena i potrebno je provoditi uz nadzor liječnika ili nutricionista kako bi prehrana i dalje ostala nutritivno uravnotežena. Dugoročna primjena FODMAP dijete do danas nije dovoljno istražena te se uglavnom zagovara postupna liberalizacija dijete nakon smanjenja intenziteta simptoma, posebice u svjetlu spoznaja o utjecaju ove dijete na raznolikost crijevne mikrobiote