Mršavost

Dobar dan! Imam 13 i pol godina, visoka sam 167 i imam 44 kg.Za sebe smatram da sam premrsava,a i to mi govore ljudi oko mene. Jedem koliko mogu, nekad manje nekad vise. Imate li vi neki nacin da se udebljam?

25.7.2017

Odgovara

prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička nutricionistkinja, viša znanstvena suradnica

Poštovana,

Uzroci suviše niske tjelesne mase mogu imati svoje korijene u nekom već postojećem, no ne nužno i dijagnosticiranom zdravstvenom problemu, genetičkim predispozicijama, različitim bolestima, malapsorpciji, gubitku apetita kao i različitim psihološkim čimbenicima. Postoje mnogi tjelesni znaci koji nas upozoravaju kada niska tjelesna masa postaje problem. Ti znaci uključuju iscrpljenost, letargiju, depresiju, gubitak mišićne mase i potkožnog masnog tkiva, a ukazuju na to da organizam troši vlastite proteine kako bi sebi osigurao energiju.

U pravilu se smatra da je osoba čiji je indeks tjelesne mase (BMI = tjelesna masa(kg)/visina(m)2) manji od 18,5 pothranjena  ili mršava osoba, a vaš je indeks tjelesne mase 15,8 te ukazuje na pothranjenost. Za osobe koje su hospitalizirane ili boluju od težih kroničnih bolesti, kao granična vrijednost uzima se BMI 20, a za osobe starije dobi BMI 22 se smatra granicom adekvatne tjelesne mase i potencijalne pothranjenosti.

Kada je riječ o zdravim osobama koje su jednostavno premršave, to su često osobe koje imaju viši udio mišićnog tkiva, ili su uslijed genetičkih predispozicija mršave, a troše više energije jer njihov organizam ima brži metabolizam. Ovo otežava proces dobivanja tjelesne mase jer organizam potroši energiju prije nego što ju uspije pohraniti. S druge strane, stres, depresija, pa čak i nedostatak interesa za hranu, može voditi ka smanjenom unosu hrane. Povišene razine adrenalina prisutne u organizmu, dok je pod stresom, utječu na trošenje zaliha energije i smanjenje sinteze masti što uzrokuje gubitak tjelesne mase. Stres uzrokovan modernim načinom života također bi mogao biti uzrokom pothranjenosti, posebno jer je vrijeme rezervirano za dobro izbalansiranu prehranu poprilično ograničeno. Depresija, tuga i druga emocionalna stanja mogu uzrokovati gubitak apetita i motivacije da se osoba brine za sebe.

Postoje određene bolesti koje mogu uzrokovati iznenadni, neobjašnjivi, gubitak tjelesne mase. Hipertireoza je stanje kod kojega preaktivna štitna žljezda u prevelikoj mjeri proizvodi hormone. Ovo stanje djeluje na tjelesna tkiva i uzrokuje gubitak tjelesne mase te umor. Ostala stanja poput malignih bolesti, bolesti probavnog sustava, upalnih bolesti i brojnih metaboličkih poremećaja također vode ka gubitku tjelesne mase. Kod pothranjenih osoba, često se kao rezultat neadekvatnog unosa hrane, javlja deficit nutrijenata, a to može voditi ka različitim zdravstvenim problemima. Oslabljen imunitet, povećana osjetljivost na infekcije i bolesti te otežano cijeljenje rana mogu biti rezultat nedostatka nekih nutrijenata.

 

Osnovni postulati dijete za debljanje

Računica je jasna: kako bi se udebljali treba unijeti više kalorija nego što se potroši. No, pretjerana mršavost nije poziv za unos velikih količina kalorične hrane bogate mastima i jednostavnim šećerima jer cilj zasigurno nije pod cijenu dobivenih kilograma ugroziti zdravlje. Prvi korak je pokušati što više uživati u raznolikim okusima i aromama hrane te postupno povećavati unos kalorija odnosno količinu hrane. Preporučljivo je dnevno unijeti barem 500 kcal više nego obično što bi trebalo omogućiti prirast na masi od 0,5 kg tjedno. Dnevno se preporučuju 3 obilnija obroka te 2 do 3 međuobroka. Obroci neka budu sačinjeni od namirnica iz svih skupina, ali pri tome odabirite kalorijama bogatije varijante, primjerice punomasno mlijeko umjesto obranog ili voćni kompot umjesto voća. Za međuobrok pak prednost dajte namirnicama bogatim vrijednim nutrijentima nešto veće kalorijske vrijednosti poput sušenog voća, orašastih plodova i sjemenki.

Iako se masnoće zbog svoje visoke kalorijske vrijednosti nameću kao logičan izbor za nakupljanje kilograma, biokemijski i zdravstveni aspekti organizma nalažu da one osiguravaju najviše 30-35 % ukupnog kalorijskog unosa, baš kao i u prehrani normalno uhranjenih osoba. Poželjno je da u odabiru prevladavaju dobre, jednostruko nezasićene i omega-3 masne kiseline kakve nalazimo u masnoj ribi, maslinama i maslinovom i repičinom ulju, orašastom voću, sjemenkama, avokadu.

Od ugljikohidrata treba birati one kompleksne strukture poput integralnih peciva, tjestenine i riže, a kako bi se osigurale potrebne bjelančevine najbolje je posegnuti za ribom, piletinom, puretinom, jajima, mliječnim proizvodima i nemasnim crvenim mesom.

Kvalitetan program debljanja uključuje i redovitu tjelovježbu. Tako se svakodnevnom aktivnošću istovremeno s porastom unosa kalorija, povećava mišićna masa, a ne masno tkivo. Tjelovježba ujedno otvara apetit što znatno olakšava ‘posao’ dodatnog unosa kalorija.

Mali trikovi za zdrav prirast na tjelesnoj masi

·         uz kuhane obroke koristite bogate umake i pečeno škrobno povrće poput krumpira, bundeve, batata

·         u razna variva i kuhane žitarice prije posluživanja dodajte žlicu masnoće po želji (maslinovo 7 repičino/kokosovo/margarin/maslac)

·         jesti više serviranja žitarica i proizvoda od žitarica dnevno

·         obogatiti žitarice za doručak sjemenkama, orašastim plodovima i suhim voćem

·         mljevene orahe, bademe i lješnjake dodati i salatama i žitnim kašama

·         svakodnevno posežite za energetskim pločicama i shakeovima načinjenim od punomasnog mlijeka, voća, meda, orašastih plodova

·         30-50 g kvalitetne tamne čokolade dnevno odlično se uklapa u ovakvu dijetu

·         svakodnevno uživajte u čaši vina ili piva koja će povisiti sveukupni kalorijski unos, a istovremeno osigurati važne antioksidanse u prehrani

·         kao dodatak prehrani koristite multivitaminske pripravke s visokim udjelom vitamina B kompleksa

·         uz suglasnost i nadzor liječnika, kao dodatak prehrani uzimajte posebno formulirane tekuće visokokalorijske oralne nutritivne dodatke (obično sadrže 2 kcal /1 ml) koji će povisiti ukupni energetski unos

·         preferirajte mediteransku prehranu bogatu „dobrim“ mastima

 

Srdačan pozdrav!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

EEG

Molim mišljenje za EEG djeteta

Imunosni sustav

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Prehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Koža

Može li jak imunitet poboljšati zdravlje kože?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Koža je naš najveći organ koji ima mnogobrojne funkcije. Ona nije neki pokrivač koji nas štiti od vanjskog svijeta i njegovog utjecaja već ima ulogu i kao veliki imunološki organ. Kako bi koža bila zdrava i lijepa potrebno je o njoj brinuti tijekom cijele godine, no ako smo stalno u stresu, loše se i neredovito […]

Nepotrebna upotreba antibiotika

Antibiotici – brzi spas ili potencijalna prijetnja?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Antimikrobni lijekovi ključni su za liječenje infekcija uzrokovanih mikroorganizmima. Prema djelovanju, dijele se na: Njihova ispravna uporaba spašava milijune života. Međutim, nepravilna upotreba stvara ozbiljan problem – antimikrobnu rezistenciju (AMR). Povijest antibiotika Prvi antibiotik, penicilin, otkrio je Alexander Fleming 1928. godine, što je označilo početak masovne proizvodnje i kliničke primjene. Tijekom 20. stoljeća, otkriće drugih […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Dijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Prema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Jedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]

Nutricionizam

Prednosti redovite primjene dodataka prehrani s koenzimom Q10

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Koenzim Q10 (CoQ10), poznat i kao ubikvinon, prirodni je spoj koji se nalazi u svakoj stanici našeg tijela, a najviše u onim organima koji zahtijevaju puno energije, kao što su srce, jetra, mišići i bubrezi. Koenzim Q10 igra ključnu ulogu u proizvodnji energije unutar stanica, konkretno u mitohondrijima, koje nazivamo “energijskim centrima” stanica. Osim toga, […]

Nutricionizam

Prehrana kod karcinoma dojke i primjena vitamina D

Nutricionizam

Tko sve ima koristi od unosa multi vitaminsko mineralnih dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Općenito govoreći, zdrava prehrana osigurava niz nutritivno važnih tvari u biološki optimalnim omjerima i tijelo obično bolje apsorbira mikronutrijente iz hrane nego iz dodataka prehrani. Stoga možemo reći da zdrave osobe koje se pridržavaju principa pravilne prehrane nemaju potrebu za dodatnim unosom vitamina i minerala. Međutim, iako se rutinska nadoknada mikronutrijenata ne preporučuje u općoj […]

Nutricionizam

Laktoferin – saveznik u podršci imunitetu djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minute U vrtićima i školama, bliski kontakt među djecom i dijeljenje igračaka olakšava širenje virusa i bakterija zbog čega je učestalost obolijevanja od virusnih i bakterijskih bolesti u ovoj populaciji visoka. Također, djeca imaju nedovoljno razvijen imunosni sustav, a osnovne higijenske navike tek usvajaju, što je razlog čestog obolijevanja. Preventivne mjere uključuju redovito pranje ruku, kvalitetnu […]