Povezanost simptoma gastritisa i tegoba s pražnjenjem crijeva

Poštovani trebam vaš savjet.Inače patim od kroničnog gastritisa i gerba.Do sad je bilo ok,od nedavno se budim s jakim bolovima u prsima i trbuhu,jak kašalj.Jeli u pitanju pogoršanje?I inače stolicu imam 2 puta tjedno,u zadnjih mj dana svako jutro,praćena jakim bolovima i grčevima,te nakon toga strašna nervoza dole u trbuhu?Ima li veze s gore navedenim problemima ili je nešto drugo upitanju?

24.4.2022

Odgovara

prof.dr.sc. Darija Vranešić Bender klinička nutricionistkinja, viša znanstvena suradnica

Poštovana,

Tegobe u gornjem dijelu probavnog sustava mogu pogoršati smetnje u crijevima. Tegobe koje navodite vjerojatno upućuju na pogoršanje gastritisa.

Poznato je nekoliko čimbenika rizika za pojavu dispepsije, a to su:

  • Pušenje
  • Pretjerana i dugotrajna konzumacija alkoholnih pića
  • Prekomjerna konzumacija kave (više od 6 šalica dnevno)
  • Neadekvatna prehrana (hrana bogata mastima, začinjena hrana, gladovanje i neredovita prehrana)
  • Prekomjerna tjelesna masa
  • Izloženost akutnom i kroničnom stresu
  • Anksioznost, depresija i psihološki problemi
  • Upotreba određenih lijekova (nesteroidni antireumatici, antibiotici, estrogeni)
  • Prisutnost nekih drugih bolesti (dijabetes, bolesti štitnjače i bubrega, oslabljena srčana funkcija, plućna tuberkuloza, maligne bolesti)
  • Infekcija s Helicobacter pylori (tada se najčešće ne radi o funkcionalnoj dispepsiji, već su u podlozi tegoba ulkus, gastritis ili karcino

 

Prehrana za ublažavanje dispepsije
Prehrambene navike i odabir hrane mogu igrati značajnu ulogu pojavi, terapiji i prevenciji brojnih gastrointestinalnih smetnji. U velikom broju slučajeva, pravilna prehrana pomaže uspostavljanju bolje probave, a time i kvalitete života jer smanjuje bol i nelagodu, te nerijetko utječe na smanjenje troškova vezanih uz bolesti gestrointestinalnog sustava.
Kod liječenja dispepsije vrlo je važno promijeniti štetne životne i prehrambene navike, te kontrolirati i liječiti ostale prisutne bolesti. Savjetuje se prestanak pušenja, smanjenje prekomjerne tjelesne mase i dnevnog unosa hrane s naglaskom na konzumaciju nemasne i ne suviše začinjene hrane te raspodjelu dnevnog unosa u više manjih obroka. Preporučljivo je koristiti maslinovo ulje kao izvor masnoće te redovito konzumiranje fermentiranih mliječnih proizvoda (jogurt, acidofil, kefir). Od pomoći može biti i aloe vera te pčelinji proizvodi i ljekovito bilje.
Prekomjerna konzumacija šećera predstavlja čimbenik rizika za pojavu ulkusne bolesti. Šećer uzrokuje pojačano lučenje želučane kiseline što može isprovocirati simptome bolesti. Povećan unos soli također je povezan s povećanim rizikom peptičkog ulkusa. Napitci koji sadrže kofein (kava, čaj, kola) pa i kava bez kofeina mogu potaknuti lučenje želučane kiseline, no u umjerenim se količinama mogu konzumirati – najbolje nakon jela.
Poznato je da određena hrana i navike smanjuju pritisak u donjem ezofagealnom sfinkteru te stoga pogoduju refluksu. Stoga treba uzbjegavati: prženu i masnu hranu, čokoladu, pepermint, češnjak, luk i pušenje. Također, neke namirnice mogu iritirati ili oštetiti jednjak, pa i njih treba izbjegavati. To su: citrusi i sokovi od citrusa, proizvodi od rajčice, crvena paprika, čili i papar.
Osobe koje pate od GERB-a ne bi smjele lijegati nakon obroka, posebice ako je obrok bio obilan i bogat mastima i proteinima. Obilni obroci bogati mastima i proteinima stimuliraju obilno lučenje želučanih sekreta i usporavaju pražnjenje želuca. Stoga se ovim bolesnicima savjetuje umjereno konzumiranje mesa, mliječnih proizvoda i jaja 3 sata prije lijeganja.
Znanstvenim studijama utvrđena je povezanost unosa linolne kiseline i sposobnost cijeljenja mukozne sluznice želuca i duodenuma te smanjene učestalosti pojave ulkusa. Linolna kiselina glavni je izvor arahidonske kiseline, prekursora prostaglandina koji imaju citoprotektivno djelovanje u duodenumu. Budući da su najbolji prehrambeni izvor linolne kiseline povrće, sjemenke i ulja od sjemenki, a posebice laneno sjeme, korisno je uvrstiti ove namirnice u prehranu.
Omega-3 masne kiseline također su pokazale zaštitno djelovanje, stoga u prehrani ovih bolesnika treba biti obilno zastupljena riba, posebice riba iz sjevernih mora, poput bakalara, lososa, tune i sabljarke.
Fermentirani mliječni proizvodi sadrže probiotike koji uspostavljaju ravnotežu u crijevnom sustavu i štite od štetnih bakterija i drugih patogenih mikroorganizama. Lactobacillus acidophilus (L. acidophilus) i druge vrste probiotika u in vitro studijama pokazale su baktericidno i bakteriostatsko djelovanje na Helicobacter pylori. Probiotički proizvodi korisni su i zbog toga što smanjuju štetne popratne pojave lijekova koji se koriste za eradikaciju H.pylori, primjerice proljeva izazvanih antibioticima.
U narodnoj medicini posebno mjesto zauzima primjena ljekovitog bilja u liječenju tegoba u gornjem dijelu probavnog sustava. Najčešće se primjenjuju čajevi od sljeza ili lana, kamilice, komorača, iđirota, stolisnika i metvice, kao i pelina, kičice ili maslačka. U situacijama teže eradikacije H pylori koriste se ljekovite biljke poput kadulje, gospine trave, majčine dušice, lavande, anisa, pelina jer te biljke svojim eteričnim uljima djeluju baktericidno na H.pylori.
Vrlo je važno i smanjiti razinu stresa te prakticirati redovite tehnike relaksacije poput joge, vježbi istezanja ili meditacije.
Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano uz vaše zdravlje? Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Pitajte liječnika