Dijabetes

Koliko stres utječe na šećer?Naime,nakon stresne situacije,šećer mi je danima bio visok,do 20 i da li je sa vrijednostima preko 10 vrijeme za inzulin ?

9.2.2017

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

U stresnim situacijama u našem tijelu luče se tzv. hormoni stresa (adrenalin, kortizol i dr.) koji  povećavaju razinu glukoze u krvi kako bi tijelo opskrbili potrebnom energijom za reakciju organizma na neposrednu ili odloženu opasnost i prijetnju, što je samo drugi izraz za stres. Ta povećanja razine glukoze u krvi dijabetičarima predstavljaju posebnu prijetnju za zdravlje. Osoba s dijabetesom se mora naučiti i usvojiti neke nove navike u svakod­nevnom životu. Prije svega, treba prepoznati osjećaj kada rastu hormoni stresa i povećavaju glukozu u krvi, jer samo jedan hormon, a to je insulin, snižava glukozu u krvi. Zbog toga, ukoliko stresna situacija traje duže vrijeme, dolazi do stalnog ubaci­vanja glukoze u krv i nastaje stanje dugotrajne hiperglikemije, koja dovodi do hiperinsulinemije, a ova do iscrpljivanja pankreasa i nastanka relativnog ili apsolutnog nedostatka insulina i kliničke manifestacije dijabetesa. Kod osoba koje već imaju dijabetes, to dovodi do komp­likacija u vidu skokova razine glukoze u krvi.  U stresnim situacijama dijabetičarima su najvažniji pravilna i zdrava ishrana, fizička aktivnost, redovno uzimanje insulina ili tableta, smanjen unos kofeina i distanciranje od izvora stresa. Potrebne su češće samokontrole glukoze u krvi i po potrebi korigirati ishranu, fizičku aktivnost ili dozu insulina ili drugim antidijabetika. Naročito veliki značaj ima fizička aktivnost jer pojačava cirkulaciju, smanjuje masnoće u krvi i sprječava gojaznost, smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Kakva će biti reakcija osobe na stres, ovisi o strukturi ličnosti, netko je skloniji psihosomatskim oblicima reagiranja, netko ima neuropatsku konstituciju.  Svaki od nas treba pokušati naći ono što ga najbolje smiruje, tj. opušta. Međutim, postoje neke tehnike koje svima mogu pomoći, kao npr. vježbe dubokog disanja, meditacija, vježbanje joge, fizička aktivnost, šetnje, sport, pozitivna energija i optimizam, druženje, slušanje muzike, čitanje dobre knjige, opuštajući hobi, psihoterapija, pa u slučaju potrebe i lijekovi kod uznapredovalih oblika stresa, anksioznosti, depresije i sli­čno.

Najvažnije je spriječiti stres da do njega dođe, zatim imati svoje ciljeve i biti realan u svojim ciljevima, da su mogući i dostižni, a ne nemogući. Usporiti tempo života, usmjeriti se na stvari koje su važne, a ostale staviti u drugi plan.

O najboljem izboru lijekova za dugoročnu kontrolu dijabetesa i optimalnom vremenu kada će eventualno biti potrebno uvesti inzulin u terapiju, posavjetujte se sa svojim dijabetologom.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mentalno zdravlje

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Fluoksetin

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Dermatolog

Glavni mehanizmi hiperpigmentacije uzrokovane lijekovima

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrimjenom određenog lijeka u svrhu liječenja određene bolesti uvijek se nastoji izbjeći ili smanjiti sve moguće nuspojave. Jedna od mogućih nuspojava na koži je nastajanje hiperpigmentacija koje mogu nastati difuzno na cijelom tijelu ili ograničeno samo na pojedinim dijelovima tijela. Da bi do toga došlo primijenjeni lijek mora biti osjetljiv na svjetlost i sunce i […]

Krv

Na što ukazuju moji nalazi krvi?

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Pretilost kod djece

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaInkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteAkne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

Možete li mi pojasniti nalaz krvne slike?

Obiteljska medicina

Što znači ako su AST i ALT vrijednosti povišene?

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMoždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePeriferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]

Obiteljska medicina

Akutni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAkutni koronarni sindrom je skupina različitih kliničkih prezentacija od infarkta miokarda s elevacijom ST spojnice (STEMI), infarkta miokarda bez elevacije ST spojnice (NSTEMI) i nestabilna angina. STEMI je u pravilu uzrokovan potpunim aterotrombotičnim začepljenjem koronarne arterije te je primarni cilj što brža reperfuzija primarnom angioplastikom ili fibrinolitičkom terapijom dok je u podlozi NSTEMI-ja obično stenoza […]