Kortizol

Poštovani,

kortizol ujutro mi je iznosio 846.6 nmol/L, inače mi je vađenje krvi stresno pa sam upućena da izvadim krv uz primjenu dexametazona. Navečer sam popila dvije tablete od 0,5mg te mi je kortizol sljedeće jutro iznosio 18.83 nmol/L.

Je li lučenje kortizola ipak uredu?

Unaprijed zahvaljuje.

Lijep pozdrav.

14.11.2016

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Tijekom dana koncentracije kortizola variraju i usko su vezane za doba dana (cirkadijani ritam). Kortizol je najviši ujutro, a vršne vrijednosti doseže između 7 i 9 sati. Mjerenje koncentracije kortizola koristi se u dijagnostici bolesti i procjenu funkcije nadbubrežne žlijezde, hipofize i hipotalamusa. Određivanje kortizola u serumu korisno je za dijagnozu i praćenje bolesti s prekomjernim lučenjem (Cushingov sindrom) ili nedostatnim lučenjem (Addisonova bolest) kortizola i za praćenje terapije u tim bolestima. Referentne vrijednosti za muškarce i žene su sljedeće: između 7-10 sati: 171 – 536 nmol/L, a između 16-18 sati: 64 – 340 nmol/L. Bazalna (jutarnja) razina kortizola iznad referentne vrijednosti ukazuju na prisustvo Cushingovog sindroma. Osim Cushingovog sindroma, kortizol može biti iznad referentnih vrijednosti (često i s abnormalnim dnevnim ciklusom) i u alkoholizmu, endogenoj depresiji, anoreksiji nervozi, ozbiljnim akutnim i kroničnim sistemskim oboljenjima, prekomjernoj težini, povišenim koncentracijama estrogena kao npr. u trudnoći, terapiji estrogenima ili oralnim kontraceptivima. Snižene vrijednosti kortizola nalaze se u primarnoj i sekundarnoj insuficijenciji nadbubrežne žlijezde.

Dexametazonski test je jedna od mogućih dijagnostičkih opcija za utvrđivanje eventualnog poremećaja funkcije nadbubrežne žlijezde. U tu svrhu noć prije testiranja uzimaju se tablete dexametazona. Sljedećeg jutra izmjere se vrijednosti kortizola u krvi. Nakon uzimanja doze deksametazona, razina kortizola često ostane iznad referentnih vrijednosti u osoba koje imaju Cushingov sindrom. Ponekad i neka druga stanja mogu biti uzrokom povišenog kortizola nakon uzimanja doze deksametazona, kao što je teška depresija, alkoholizam, stres, pretilost, zatajenje bubrega, trudnoća, nekontrolirani dijabetes.

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Cluster glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCluster glavobolja je primarna glavobolja iz skupine trigeminalnih autonomnih cefalalgija za koju su karakteristični napadaji u nakupinama (eng. cluster) s tendencijom periodičkog ponavljanja nakon slobodnog intervala. To znači da se glavobolja javlja svakodnevno, obično u noćnim satima kroz nekoliko tjedana ili mjeseci, nakon čega prestaje te se ponavlja ciklički u slično doba godine. Poznata je […]

Obiteljska medicina

Egzacerbacija astme

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaAstma je kronična (dugotrajna) bolest dišnog sustava koja uzrokuje otežano disanje zbog suženja i upale dišnih putova u plućima. Ljudi koji boluju od astme često osjećaju zaduhu, stezanje u prsima, kašalj i piskanje pri disanju. Ti se simptomi mogu pojaviti povremeno, a ponekad se i pogoršaju – osobito tijekom noći, rano ujutro, pri naporu ili […]

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaInkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Obiteljska medicina

Možete li mi pojasniti nalaz krvne slike?

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteAkne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMoždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePeriferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]

Obiteljska medicina

Što znači ako su AST i ALT vrijednosti povišene?