Poštovani, javljam vam se u vezi s krvnom slikom koja me pomalo zabrinjava s obzirom na to da pojedine vrijednosti odstupaju od normalnih.

Budući da mi se u području lijevog stopala prije nekoliko mjeseci počela javljati bol, uz senzacije poput mravinjanja, fascikulacija i trnaca, prvo sam učinio RTG istog, gdje je nalaz bio uredan, bez signifikantnih degenerativnih ili upalnih promjena zgloba i mekih periartikularnih česti. Učinio sam zatim i UZV, prema kojem mi je dijagnosticiran ganglion cy reg talocruralis (Nalaz je glasio: U području TC s dorzolateralne strane vidi se manje izbočenje u području tetiva ekstenzora stopala, liječen o borelioze. GMS uredna, test kompresije neg. Tvorba pomična prema podlozi, vezana uz tetivnu ovojnicu. Sonografski: u području ekstenzora stopala vidi se hipoehogena tvorba, dijelom kompresibilna, okolne tetive uredne, kao i neurovaskularne strukture), a specijalist fizijatar tražio je daljnje krvne pretrage, prema kojima se vide odstupanja od vrijednosti sljedećih parametara:

MPV fL: 10.7 (6.8 – 10.4)
Neutrofilni seg. %: 38.6 (44 – 72)
Limfociti %: 51.4 (20 – 46)
Bazofilni x10e9/L: 0.10 (0.00 – 0.06)
Limfociti x10e9/L: 4.30 (1.19 – 3.35)

Svi drugi parametri su uredni (metaboliti i supstrati, enzimi, elementi u tragovima, proteini – CRP, lipidi, urin).

Nadalje, fizijatar je tražio da učinim i sljedeće pretrage: ANA, CPK, LDH, elektroforeza serumskih proteina, imunoelektroforeza; no njih još nisam obavio. Inače, u posljednje vrijeme nisam bolovao od viroze (ukoliko mi nije prošla ispod radara) i slično.

Moja liječnica samo je rekla da mi nije ništa, no trebaju li me ova odstupanja u krvnoj slici zabrinuti, u smislu da bi mogla upućivati na neku malignu ili autoimunu bolest? Bih li trebao učiniti protočnu citometriju? Što biste mi savjetovali?

Unaprijed hvala i srdačan pozdrav!

U vašem pitanju navodite laboratorijske nalaze i tek nešto od kliničkih simptoma koji se odnose na bol i neurološke senzacije u stopalu. Oni nisu specifični za neku određenu bolest ili poremećaj te su vam stoga preporučeni i neki drugi testovi kako bi se eventualno došlo do točne dijagnoze. Ono što bi mogao biti potencijalno značajan anamnestički podatak je činjenica da ste se liječili zbog lajmske borelioze. Pri određivanju specifičnih protutijela IgM i IgG nakon infekcije B.burgdorferis koriste se različite imunokemijske metode kao što su: enzimski imunotest (EIA), fluorescentni imunotest (IFA), imunoblot test -Western blot (WB), test hemaglutinacije, dok lančana reakcija polimeraze (PCR) iz likvora ili zglobne tekućine često daje pozitivan rezultat ako su infekcijom zahvaćeni ti organi. Većina oblika lajmske bolesti reagira na terapiju antibioticima, a najučinkovitije je liječenje ranog stadija bolesti. U kasnom stadiju bolesti eradikacijom bakterija antibioticima u većine bolesnika dolazi do izlječenja artritisa. Međutim, manji broj bolesnika može imati perzistentni artritis i nakon eliminacije bakterija zbog kronične upale. Trajanje liječenja nije određeno na osnovu kontroliranih istraživanja pa se u literaturi preporuke vrlo razlikuju. Po preporuci vaše liječnice možete konzultirati specijalistu infektologa kako bi se provjerila eventualna mogućnost povezanosti vaših tegoba i ranije liječene lajmske borelioze. Obzirom da je specijalist fizijatar tražio dodatnu dijagnostičku obradu, rezultati tih testova mogli bi rasvijetliti eventualnu povezanost vaših tegoba s nekih reumatološkim ili imunološkim poremećajem. Bol možete umanjiti analgeticima i antireumaticima koje vam može propisati vaš obiteljski liječnik. Svako dobro!