Pitanje vezano uz cijepivo protiv tetanusa

Dobar dan, imam 32 godine, redovno sam cijepljen u osnovnoj i srednjoj školi. Prije otprilike 2 godine sam imao ozljedu zbog koje sam primio jednu dozu cijepiva.
Prije 2 dana sam se ponovno ozljedio i ponovno sam primo jednu dozu cijepiva.
Sada čitam da se ne treba cijepiti ak sam se cijepio unutar 5 godina. Zanima me može li biti štetnih posljedica zbog toga što sam se cijepio u kraćem vremenskom razmaku(znači razmak od nekih godinu i pola do 2 godine) od onog koji je preporučen?
Hvala Vam na odgovoru

16.10.2017

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Osoba koja je primila tri ili više doza cjepiva protiv tetanusa tijekom života (bilo kao monovakcinu protiv tetanusa, bilo kao kombinirano cjepivo – DTP, DT, Td) i to može dokumentirati, a ako je prošlo manje od 5 godina od zadnje doze cjepiva protiv tetanusa, nije potrebna postekspozicijska imunoprofilaksa.

Ako je prošlo 5-10 godina od zadnje doze cjepiva protiv tetanusa, potrebno je docijepiti jednom dozom cjepiva protiv tetanusa. Ako je prošlo više od deset godina od zadnje doze cjepiva protiv tetanusa, potrebno je docijepiti jednom dozom cjepiva protiv tetanusa i prema procjeni na drugo mjesto primijeniti 250 i.j. humanog antitetanusnog imunoglobulina (u ruku suprotnu od one gdje je primijenjeno cjepivo).

Prije 2 godine kada ste se ozlijedili, u tom trenutku je vjerojatno prošlo više od 10 godina od kada ste primili zadnju dozu cjepiva protiv tetanusa putem obaveznog cijepljenja. Zbog toga ste dobili jednu dozu cjepiva, a procjena liječnika je bila da vam nije potrebno primijeniti i 250 i.j. antitetanusnog imunoglobilina u suprotnu ruku ili možda niste obratitli pažnju na ta detalj. Budući da ste uredno cijepljeni, tada vam je jedna doza cjepiva prigodom obrade povrede bila dostatna zaštita. U principu, nakon ove postekspozicijske profilakse nije potrebno docjepljivati protiv tetanusa sljedećih deset godina.  Važno je uzeti u obzir i karakter ozljede i prirodu posla kojom se bavite. Nema opasnosti od predoziranja ukoliko osoba primi učestalije doze cjepiva od potrebnog, mogu se javiti nuspojave kao što su blago povišena temperatura ili osip. Ukoliko primijetite neke simptome koji bi vas zabrinjavali, potražite pomoć svog liječnika ili potražite pomoć hitne službe.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Nateknuo mi je vrat i kašljem, što mi je činiti?

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minute Akne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Moždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Periferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]

Obiteljska medicina

Molim savjet za prehladu i zečepljene uši

Obiteljska medicina

Akutni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je skupina različitih kliničkih prezentacija od infarkta miokarda s elevacijom ST spojnice (STEMI), infarkta miokarda bez elevacije ST spojnice (NSTEMI) i nestabilna angina. STEMI je u pravilu uzrokovan potpunim aterotrombotičnim začepljenjem koronarne arterije te je primarni cilj što brža reperfuzija primarnom angioplastikom ili fibrinolitičkom terapijom dok je u podlozi NSTEMI-ja obično stenoza […]

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Inkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana sa bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene sa nastankom inkontinencije poput […]

Obiteljska medicina

Rekurentne infekcije mokraćnog sustava

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Rekurentne IMS su one koje su javljaju dva ili više puta u šest mjeseci, odnosno tri ili više puta u jednoj godini. Rekurentne IMS češće su reinfekcije (upala uzrokovana mikroorganizmom različitim od prijašnje upale), a rjeđe su relapsi (upala uzrokovana istim mikroorganizmom koji je dokazan prije početka liječenja zadnje upale). Rezorvoar za reinfekciju je fekalna […]