Poštovani, imam 34 godine. Prije 7 godina obavio sam kolonoskopiju i nalaz je bio uredan. Dr. mi je napisala da na sljedecu ne trebam ici sigurno 10 godina. Tada mi je dijagnosticirana ragada (zato sam vidio krv na wc papiru). Prije 5 dana sam primjetio opet svjezu krv na papiru nakon praznjenja. Dan poslije je bila slaba stolica s dosta pjenaste sluzi na papiru (bez krvi). Sada par dana nema ni sluzi niti krvi ali vec 3 dana imam zatvor i grceve u trbuhu (kruljenje u zelucu) uz brabonjastu stolicu, danas ujutro sam imao stolicu ali tanju nego inace, ne bas kao olovka ali tanja nego inace. Molim Vas savjet. Hvala.

Prisustvo sluzi u stolici, svježe krvi uz promjenu izgleda konzistencije stolice, znači da morate što prije na pregled kod gastroenterologa ili proktologa radi dalje dijagnostičke obrade (laboratorijske pretrage krvi i urina, mikrobiološki pregled stolice, te UZV gornjeg abdomena).

Neki od simptoma koje navodite mogu upućivati na prisutnost karcinoma debelog crijeva, među kojima su najčešće promjene konzistencije stolice, promjene i teškoće u pražnjenju crijeva kao što su opstipacija ili proljev te neobjašnjiv gubitak tjelesne težine uz gubitak apetita. Ako je rak smješten u završnom dijelu debelog crijeva javlja se suženje veličine stolice (tanka stolica) i krv u stolici, a kada je zahvaćena desna strana debelog crijeva često se javlja anemija, praćena osjećajem opće slabosti i umora, zbog nevidljivog (okultnog) gubitka krvi iz debelog crijeva. Od ostalih simptoma moguće prisutnosti ove zloćudne bolesti navode se bolni grčevi u trbuhu te osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva. Ponekad, prvi znak karcinoma debelog crijeva može biti posljedica začepljenja crijeva uz razvoj zapletaja crijeva koji se manifestira jakim bolovima u trbuhu i zastojem stolice. Otkrivanje raka debelog crijeva u ranom stadiju bolesti kod osoba bez simptoma moguće je sistematskim pregledima putem testa na okultno krvarenje (hemokult test). Taj test odnosi se na otkrivanje skrivene krvi u stolici, a preporučuje se svim osobama starijim od 50 godina jednom godišnje, dok bi osobe s povećanim rizikom za rak debelog crijeva trebale početi s testiranjem već nakon 40 godina života. Sve osobe koje imaju jedan od tri uzorka stolice pozitivan na prisutnost krvi upućuju se na kolonoskopiju. U današnje vrijeme primjenjuje se imunokemijski test koji ima veću osjetljivost i specifičnost te manji broj lažno pozitivnih nalaza. Treba naglasiti kako test u slučaju povremenog krvarenja može biti lažno negativan. Test treba odgoditi kod proljeva, menstruacije, krvarenja iz hemoroida ili mokraćovoda. Kolonoskopija je endoskopska pretraga cjelokupnog debelog crijeva za razliku od sigmoidoskopije kojom se obavlja pregled donjeg dijela debelog crijeva. Kolonoskopija, putem fleksibilnog optičkog uređaja, omogućuje neposredan uvid u stanje sluznice debelog crijeva uz mogućnost uzimanja uzorka sumnjivog tkiva za patohistološku obradu i postavljanje dijagnoze (biopsija). Ako se tijekom kolonoskopskog pregleda otkrije polip, on se odstranjuje, jer, kao što je spomenuto, veliki broj karcinoma debelog crijeva nastaje upravo iz dobroćudnih polipa. U asimptomatskoj populaciji s prosječnim rizikom za nastanak raka debelog crijeva u dobi od 50 i više godina preporučuje se kolonoskopski screening svakih 10 godina. Kod visokorizičnih osoba s obiteljskom adenomatoznom polipozom trebalo bi prethodno provesti gensko testiranje, a kolonoskopske preglede započeti od 20. godine života i zatim ponavljati svakih 3-5 godina, uz testiranje na okultno krvarenje svake godine. Osobama opterećenima pozitivnom obiteljskom anamnezom trebalo bi provoditi kolonoskopiju svakih 5-10 godina, počevši od 40. godine života. Kod bolesnika s crijevnim upalnim bolestima prvu kolonoskopiju treba obaviti 8-12 godina nakon postavljanja dijagnoze uz ponavljanje svake 2-3 godine. olice i povraćanjem uz distenziju (širenje) trbuha.

Proljev i krv u stolici mogu biti posljedica i nekih drugih bolesti crijeva različite etiologije, od psihosomatskih poremećaja do upalnih bolesti ili nepodnošenja određene namirnice. Posavjetujte se sa svojim liječnikom u pogledu eventualne dodatne dijagnostike i liječenja. Liječenju mogu pomoći i tehnike opuštanja kako biste smanjili razinu tjeskobe, a laganom ishranom, probioticima i slično pokušajte ojačati imunitet crijevne sluznice.