Tipizacija HLA

Nalaz uklonjen zbog očuvanja privatnosti, op.admina.
Možete li mi pojasniti ovaj nalaz, hvala

23.2.2017

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Glavni kompleks histokompatibilnosti (MHC) je skup molekula na površini naših stanica koje kontroliraju glavni dio imunološkog sustava svih kralješnjaka. MHC molekule posreduju u interakcijama leukocita pa se također nazivaju i leukocitnim. Te molekule su osnova imuniteta i zajedno s leukocitima i ostalim stanicama čine imunološki sustav organizma. MHC određuje i kompatibilnost davaoca za transplantaciju organa kao i podložnost na autoimmune bolesti (bolesti koje izazivaju da naš imunološki sustav reagira protiv tkiva našeg tijela). Kod ljudi, MHC se naziva ljudski leukocitni antigen (HLA, skraćeno od human leucocyte antigen). Dakle, na površini svake stanice nalaze se molekule koje su jedinstvene za svaku osobu. Putem molekula glavnog kompleksa histokompatibilnosti, tijelo može razlikovati vlastite od stranih tvari. Sve stanice koje imaju iste molekule glavnog kompleksa histokompatibilnosti ne izazivaju imunološki odgovor organizma, a odbacuje se svaka stanica koja na svojoj površini nosi drugačije molekule glavnog kompleksa histokompatibilnosti.

HLA antigeni se javljaju u ogromnom broju mogućih kombinacija genskih lokusa. Geni lokusa HLA–A, HLA–B i HLA–C kontroliraju sintezu antigena. Dosadašnja istraživanja su pokazala da pojedine bolesti mogu biti “vezane” za jedan ili više antigena HLA sustava. Povezanost između određenih HLA gena i bolesti nije bezuvjetna. To znači da nosilac određenog antigena ne mora nužno oboljeti od te bolesti, bez obzira što možda ta bolest pokazuje jasnu vezu s nekim od HLA gena. Kao dokaz ovoj tvrdnji uzima se činjenica da ista bolest u različitim populacijama pokazuje povezanost sa različitim genima HLA sustava. Najveći broj autoimunih bolesti je povezan s HLA sustavom, pa se češće javljaju kod osoba koje nose određene HLA alele. Ankilozni spondilitis je poremećaj u čvrstoj vezi s alelnom varijantom HLA–B27, ali je rizik obolijevanja izuzetno nizak (svega 2% svih HLA–B27 pozitivnih osoba). Ovo objašnjava pojavu da se kod poremećaja povezanih s HLA sustavom ne nasljeđuje bolest nego prijemčivost za neku bolest. Postojanje povezanosti s HLA sustavom ukazuje, ali ne dokazuje, da imunološki mehanizmi imaju ulogu u nastajanju bolesti. Ankilozantni spondilitis je bolest vezivnog tkiva u kojoj se javlja upala kralješnice i velikih zglobova, što dovodi do ukočenosti i bolova. U 90% oboljelih je dokazan specifični gen HLA-B27. Osim dokaza ovog specifičnog gena, dijagnoza se postavlja na temelju sklopa simptoma i rendgenskog snimanja kralješnice i zahvaćenih zglobova. Tipično je oštećenje zgloba između kralješnice i zdjelične kosti, kao i koštanih mostića između kralješaka, zbog čega nastaje ukočenost kralješnice. Pretrage krvi pokazuju ubrzanu sedimentaciju eritrocita.

Gen HLA-B51 je u nizu istraživanja bio prisutan u određenog broja bolesnika s Behcetovom bolesti, premda je u istim istraživanjima HLA-B51 dokazan i kod bolesnika s nekim drugim autoimunim bolestim a i poremećajima, kao što su Sjogrenov sindrom, razne spondiloartropatije, Erythema nodosum, skleroderma, dermatomiozitis. Kod bolesnika su uočeni simptomi kao što su pojava ulkusa u usnoj šupljini, bolovi u zglobovima, upla očne ovojnice (uveitis), modrilo i prištići na koži i dr. Behcetova bolest spada u skupinu reumatskih bolesti, a karakterizirana je kroničnom pojavom aftoznih ulceracija na sluznici usne šupljine i vanjskih spolnih organa, upalom zglobova, moždanih ovojnica, šarenice te upalom manjih i većih krvnih žila.

Obratite se svom liječniku koji će vam detaljno rastumačiti u kojoj mjeri se ovaj nalaz može odnositi na vaše zdravlje. Za dijagnozu bolesti, osobito kompleksih bolesti kao što su autoimune bolesti i druge bolesti u čijem nastajanju ulogu ima više uzročnih čimbenika, potrebno je uzeti detaljnu anamnezu i učiniti detaljan klinički pregled kako bi se približili točnoj dijagnozi i proveli eventualno potrebno liječenje. Reumatske i autoimune bolesti potrebno je kontrolirati periodičkim pregledima kod specijalista kliničkog imunologa ili reumatologa.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijagnoza

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Hidracija

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Imunološki sustav

Važnost hidratacije zimi – zašto je ključno piti dovoljno tekućine čak i na hladnoći?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKada razmišljamo o hidrataciji, najčešće zamišljamo vruće ljetne dane kada se pojačano znojimo i češće posežemo za vodom. Međutim, zimi je jednako važno unositi dovoljno tekućine, iako žeđ možda nije toliko izražena. Hladan zrak, grijani zatvoreni prostori i fizička aktivnost na niskim temperaturama mogu brzo dovesti do dehidracije, što može negativno utjecati na naš organizam. […]

Krv

Možete li mi objasniti nalaz krvi?

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Cluster glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCluster glavobolja je primarna glavobolja iz skupine trigeminalnih autonomnih cefalalgija za koju su karakteristični napadaji u nakupinama (eng. cluster) s tendencijom periodičkog ponavljanja nakon slobodnog intervala. To znači da se glavobolja javlja svakodnevno, obično u noćnim satima kroz nekoliko tjedana ili mjeseci, nakon čega prestaje te se ponavlja ciklički u slično doba godine. Poznata je […]

Obiteljska medicina

Možete li mi pojasniti nalaz krvne slike?

Obiteljska medicina

Egzacerbacija astme

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaAstma je kronična (dugotrajna) bolest dišnog sustava koja uzrokuje otežano disanje zbog suženja i upale dišnih putova u plućima. Ljudi koji boluju od astme često osjećaju zaduhu, stezanje u prsima, kašalj i piskanje pri disanju. Ti se simptomi mogu pojaviti povremeno, a ponekad se i pogoršaju – osobito tijekom noći, rano ujutro, pri naporu ili […]

Obiteljska medicina

Pretilost kod djece

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Obiteljska medicina

Što znači ako su AST i ALT vrijednosti povišene?

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaInkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteAkne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMoždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]