Ako imam ove dijagnoze, trebam li promijeniti terapiju?

Postovani,pijem duloksetin i risset vec preko dvije godine,uglavnom redovito uzimam terapiju i idem svakih 2,3 mjeseca na pregled kod psihijatrice,nekad i pola godine. Ali taj “pregled” prode uglavnom pricajuc kako spavam,kako se sad osjecam i kako mi je na poslu. Kada pitam koliko jos moram piti te lijekove,ona mi odgovara da ipak ne pitam za to. U nalazima napise svaki put da je sve u redu sa mnom,da uzimam terapiju redovito i sl. Dijagnoza je akutni polimorfni psihoticni poremecaj sa sinptomima shizofrenije,specificni poremecaji licnosti i dusevni poremecaji i poremecaji ponasanja uzrokovani uzimanjem vise droga ili ostalih tvari. Naime,ja sam psihijatrici ispricala jedan dogadaj iz 2018.te godine gdje sam joj rekla da sam uzela kristalmet i da sam imala psihoticne dogadaje,naime i decko je tu sudjelovao kada me davio,spolno iskoristavao,krivio se na mene itd.da ne duljim prosla sam traume. To je par puta bilo uzimano i od tada ne uzimam nista,inace,nisam tip od droge i izbjegavam to.znam zapaliti joint,al to je mozda dvaput u godini…danas sam donekle jaka cura koja mozda jos uvijek ne zna sto bi radila u zivotu,osim sto imam kcerku i zivot s njom. Htjela bi pomalo prekinuti terapiju,ali neznam kako,mozete li mi pomoci? Hvala na odgovoru

22.5.2024

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana, terapija se ne uzima samo kada su prisutni simptomi, već i naknadno, kako bi se spriječilo da se oni ponovo vrate. No, vezano uz Vaš slučaj ne mogu Vam dati savjet vezano uz farmakoterapiju, a to je inače nemoguće ovim putem bez detaljnog pregleda. Ako imate povjerenja u svoju psihijatricu, onda znate i da Vas ona dobro poznaje. No, isto tako možemo s njom podijeliti svoje brige i pitanje.

Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Kako doći do psihijatrice

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]