Anksioznost i pretjerano razmišljanje

Dobar dan. Imam skoro 18 godina te vise od godinu dana se borim s anksioznosti koja se pogoršala prošle godine sa dolaskom karantene. Imala sam puno vremena za razmišljanje i dovodila se u neugodne situacije sa mislila koje zapravo nisu bile moguće u tom trenu već sam ih ja samo zamišljala, te se sam se dovela do situacije u kojoj nisam nista mogla radit na dnevnoj bazi, gubitak apetita,povraćanje pojedene hrane, zatvaranje u sobu i potreba za plakanjem. Ali uspijela sam prebrodit. U tom periodu bila sam u vezi (te da napomenem da je veza trajala 8 mjeseci sa tim da se nismo viđali skoro 6 mjeseci ) u kojoj ta osoba nije davala maksimum kao ja,kada bi bile svađe manipulirao bi samnom tako da bi ja na kraju sama sebe krivila,bitan mu je bio seks i zadovoljstvo,prioritet su mu bili prijatelji i izlasci itd. Naš odnos se pogoršao preko ljeta kada je on otišao na dvomjesečnu praksu i navodno izgubio osjecaje te kada se vratio pokušali smo obnoviti to ali očigledno sam ja samo mislila da smo uspijeli obnovit dok je on mene samo zavlačio za nos. Nakon toga je počeo stvarati izlike kako nema vremena izlaziti samom a izlazio je sa prijateljima,nije odgovarao na poruke po 8 sati i kada bi se viđali vidjeli bi se na 15 min u skoli (jer smo ista škola) te je na kraju rekao da mu se ni to nije dalo. Nas prekid je završio tako sto smo se Posvađali zbog sitnice (te sam naravno ja bila kriva) i ispričala sam mu se ali me je cijelo vrijeme ignorirao do sljedećeg dana kada smo prekinuli i to preko poruka. Zapravo sam ga jako brzo preboljela, te sam ne dugo nakon prekida slučajno upoznala svog sadašnjeg decka s kojim sam kliknula na prvu,koji daje maksimum u vezi ko i ja,imamo puno zajedničkih stvari kao i ciljeve. S njim sam ušla u vezu mjesec dana nakon prekida i s njim mi je predivno jer mi pruža sve ono sto sam ikad htijela a nikad nisam mogla dobit i sada imam i stvarno sam sretna sa njim. Skoro svaki dan smo bili zajedno, sve dok opet nije došla kratka “karantena” tj praznici te smo se manje viđali zbog cjelokupne situacije. Sve do prije tjedan dana kad sam odjednom pocela uspiredivat bivšeg decka i sadašnjeg decka (a velike su razlike) te mi je došla misao sta ako ja izgubim osjecaje za svog sadašnjeg decka (sto ja znam da ne želim) te mi zna doc pitanje da li sam prebrzo ušla u tu novu vezu, da li ja želim bit s njim (sto ja smatram da nisam i naravno da želim Ostat s njim jer mi stvarno nista ne fali) i sta ako stvari neće biti ista zbog mojih glupih razmišljanja. U tih tjedan dana sam se dovela do situacije iz prve karantene te sam nekako doživjela da nemam nikakvog osjećaja ali mi je opet stalo i ne znam sta je to. Da li je to samo faza koja će proc? Da li na mene ima utijecaj to sto mi fali ? Kako da se uvjerim da su to samo misli i da se neće nista takvog desit? Nadam se da će te mi uspijet pomoc. Hvala, lijep pozdrav.

25.1.2021

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,
osjećaji znaju biti malo varljivi i promjenjivi, no to ne mora značiti trajnu promjenu. Nemojte si raditi pritisak oko toga, dozvolite si samo da se upoznajete kroz vrijeme, a to se može na različite načine i putem različitih modaliteta. Pa ćete vidjeti.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]