Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje.

Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne signale. Sastoji se od tankog sloja neuralnog tkiva u stražnjem dijelu oka, sićušnih stanica koje detektiraju svjetlost zvanih fotoreceptori. Optički živac šalje te signale mozgu. Mozak pretvara signale u sliku. Mjesto gdje se optički živac povezuje s mrežnicom nema stanica osjetljivih na svjetlost, tako da se tamo ne može ništa vidjeti. To je slijepa točka.

Skotom se može pojaviti kod stanja koja utječu na vidni živac ili određena područja u mozgu. Kod pojave skotoma postoji abnormalnost u vidnom polju: privremeno ili trajno javlja se gubitak vida određenog dijela vidnog polja. Riječ “skotoma” je grčka riječ za tamu.

Postoji nekoliko različitih vrsta skotoma ovisno o mjesto gdje se javljaju npr. središnji skotoma, a neki se nazivaju prema boji koja se vidi poput ksantnog skotoma. Također postoje pozitivni i negativni skotomi. S pozitivnim skotomom, javljaju se mrlje određene boje. S negativnim skotomom ispadi vida u određenom dijelu vidnog polja. Skotomi se mogu javiti u jednom oku (jednostrano ili monokularno) ili u oba (bilateralno ili binokularno).

Neke vrste skotoma uključuju:

  • Centralne skotome: Kod ove vrste skotoma, slijepa pjega je u sredini vida. Neki ljudi to vide kao tamnu mrlju ravno ispred sebe. Drugi ljudi na neki način mogu vidjeti ravno naprijed, ali postoji područje u kojem to nije jasno.
  • Svjetlucanje: Ovaj tip skotoma često izgleda kao nazubljen ili valovit. Ova vrsta skotoma često se događa u migreni s aurom. Scintilirajući skotomi često ne traju dugo.
  • Paracentralni skotomi: Javljaju se u mjestu malo izvan mjesta fiksacije.
  • Spojni: Ova vrsta skotoma nastaje zbog oštećenja mjesta gdje se spajaju optički živac i optička kijazma..

Koji su simptomi skotoma?

Simptomi skotoma ovise o njihovom položaju u vidnom polju. Centralni skotomi najviše oštećuju vid i dnevne aktivnosti. Oni utječu na središnji dio vida, koji je potreban za jasan vid i čitanje. Možda će se javiti poteškoće s prepoznavanjem lica i čitanjem ispisa normalne veličine. Uočavanje boja i detalja bit će teško, a možda će biti problema s vožnjom i korištenjem računala i uređaja. Može se desiti da se najbolje vidi gledajući u stranu i pri slabom svjetlu. Periferni skotomi ne ometaju toliko vid osim ako nisu veliki. Možda se ne mogu vidjeti stvari sa strane i osoba se može sudarati sa stvarima dok se hoda. Vid najbolje funkcionira pri jakom svjetlu.

Scintilirajući skotomi tipični su za migrene. Obično se pojavljuju prije glavobolje i počinju kao svjetlucavo svijetlo područje koje onemogućuje vidjeti dio vidnog polja. Ovaj svijetli skotom ima svjetlucavi karakter i raste tako da pokriva polovicu vida. Mogu se vidjeti svijetle točke i zrake raznih boja. Vid se oporavi za 15-ak minuta, a slijedi intenzivna glavobolja migrene.

Visok krvni tlak, upala vidnog živca, multipla skleroza i ozljede glave također mogu uzrokovati svjetlucave skotome.

Što uzrokuje skotom?

Mnoga stanja mogu uzrokovati skotom. To uključuje probleme s mrežnicom, mozgom i/ili vidnim živcem. Uzroci uključuju:

  • Multiplu sklerozu.
  • Ozljede mrežnice.
  • Glaukom.
  • Moždani udar.
  • Starosna makularna degeneracija.
  • Dijabetes.
  • Nuspojave lijekova.
  • Aneurizme.
  • Infekcije.
  • Glaukom (koji može uzrokovati paracentralni skotom u obliku luka ili u obliku luka).
  • Migrenske glavobolje, uključujući migrenu s aurom sa i bez boli.
  • Visoki krvni tlak (hipertenzija).
  • Promjene u razini hormona.
  • Poremećaji koagulacije .
  • Retinitis pigmentosa, skupina bolesti mrežnice koje uzrokuju gubitak vida.

Koji će se testovi učiniti za dijagnosticiranje skotoma?

Pretrage koje je potrebno učiniti su pregled očne pozadine i testiranje vidnog polja (test mjeri koliko daleko oko vidi u bilo kojem smjeru bez pomicanja i koliko je osjetljiv vid u različitim dijelovima vidnog polja). Tehnologija optičke koherentnosti je neinvazivna metoda snimanja za stvaranje slike stražnjeg dijela oka. Ovisno o vrsti skotoma mogu biti potrebni i drugi testovi poput laboratorijskih testova krvi ili slikovnih prikaza mozga.

Kako se liječe skotomi?

Liječenje skotoma uključuje liječenje stanja koje ga uzrokuje. To se posebno odnosi na stanja poput glaukoma, makularne degeneracije, moždanog udara. Neki skotomi ne trebaju liječenje. Na primjer, možda će se moći ublažiti neke simptome svjetlucajućih skotoma ležanjem i odmorom.

Kako se mogu spriječiti skotomi?

U ovom trenutku ne postoji način da se spriječi pojava skotoma u određenim situacijama. U drugim slučajevima, kao što su migrene, možda će se moći spriječiti skotom određenim lijekovima koji sprječavaju migrene.

Ako se skotomi javljaju, najbolje je redovito odlaziti na očne preglede i pokušati održati dobro zdravlje. Na primjer, ciljanje na stabilnu razinu šećera u krvi u slučaju dijabetesa ili kontrola krvnog tlaka u slučaju hipertenzije može pomoći u izbjegavanju problema s očima općenito.

Koja je prognoza?

Prognoza ovisi o uzroku skotome. Neki skotomi su privremeni. Ako jesu, nestat će kada migrena prođe ili se krvni tlak stabilizira.

U drugim slučajevima, poremećaj uzrokuje trajni skotom. U tim slučajevima skotom možda neće nestati i može se čak povećati.

Skotom, posebno središnji skotom, može ometati sposobnost čitanja ili vožnje. Tada može pomoći odgovarajuće osvjetljenje, povećala za čitanje i slično.

U slučaju pojave skotoma važno je kontaktirati svog liječnika kako bi se ustanovio uzrok te na vrijeme započelo liječenje stanja koje ga je uzrokovalo.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dojenče

Prehlada i suzenje oka kod dojenčeta

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Cink

Zdravlje vida – je li sve u dodacima prehrani?

Dolaskom u određene godine, često se otkrivaju kronične bolesti i stanja zbog kojih počinjemo razmišljati o prilagodbama i zdravijem načinu života. Dodaci prehrani koji utječu na srce i krvožilni sustav te mozak su traženi i o njima se puno zna. No postoji još jedan organ koji zahtijeva našu pozornost a često ga zaboravljamo. Oko je […]

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Mozak

Možete li mi očitati MR nalaz mozga?

Alkohol

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

MR anigiografija – molim očitanje nalaza

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

VEP – vrtoglavice i glavobolje

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]