Anksioznost tijekom jela – molim Vaš savjet kako da ovo prođe

Poštovani,

Javljam Vam se s vrlo čudnim upitom i nadam se odgovoru koji će me barem malo umiriti
Supruga sam i majka dvoje djece,imam 25 godina.
U adolescenciji sam imala problema s malom dozom socijalne aniksioznosti,što se možda ne može tako ni nazvati,te je normalno u toj dobi.Nakon tih kritičnih godina te sa sve izražajnim suočavanjem s odraslim svijetom taj problem nestaje te sad nemam problem sa tom vrstom aniksoznosti,štoviše odlično funkcioniram po tom pitanju,na poslu radim s ljudima i nikakav stres nemam po tome pitanju.
Problemi počinju negdje oko početka pandemije i uzastopnih potresa gdje su mi dolazile negativne misli vezane za mene,za djecu,na kakvom svijetu ih odgajam itd..Dosta su me duboko dirnuli svi ti događaji te sam u zimu 2020 doživjela napad panike što sam tek kasnije saznala što je,nakon toga sam mjesecima živjela u strahu od ponavljanja napada što je bilo vrlo izraženo u večernjim satima,kroz razdoblje od nekih godinu dana izborila sam se nekako s time te se uspjela vratiti na staro,na “normalno”..Sve do drugog poroda, gdje sam imala postporođajnu tugu i tu mi se vratio strah od napada,nakon mjesec dana i to me prošlo.
Sve to na stranu,sada dolazi glavni problem koji me jako muči.
Naime prije nekih 5 mjeseci zaposlila sam se nakon završetka porodiljnog i odjednom se počinjem suočavati s jako čudnim problemom,a to je aniksioznost tijekom jela.Žvačem hranu strašno dugo,grlo imam dojam da mi je stisnuto i da će mi hrana “zaglaviti”odugovlačim s gutanjem hrane i nerijetko ispljunem hranu jer se borim s jednim komadićem hrane po 2,3 minute.Na poslu mi je to jako izraženo,kod kuće mogu većinom normalno jesti ma da se i kod kuće dešava pogotovo ako sam sama ili dok jedem razmišljam o tome problemu.Moram napomenuti da sam prvi napad panike doživjela dok sam jela te je počelo s mišlju kako ću se ugušiti što vjerujem da ima neke veze sa sadašnjim problemom.Smršavila sam 4kg,dosta smanjila porcije baš zbog nemogućnosti da normalno jedem i ne sjećam se zadnjeg normalnog obroka niti više uživam u hrani.Molim Vas za bilo kakav savjet jer me ovo sad već teško narušava kvalitetu života.Unaprijed zahvalna!

6.9.2023

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

smetnje koje opisujete nisu tako neobične već se radi o simptomima anksioznosti. Moja je preporuka napravite pregled kod psihijatra i uključite se u psihoterapijsko liječenje. Ako će biti potrebno da Vam se u početku olakša nošenje s tegobama moguće je i uključivanje lijekova.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?