Bipolarni afektivni poremećaj

Cao. Moja dijagnoza je od prosle godine Bipolarni afektivni poremecaj. Sada imam 33g. Lecim se Zoloftom i Eftilom u kombinaciji sa ksalolom 0.5. Prosle godine sam se razbolela od Limfoma Non Fockina i uspesno izlecena sa 8 terapija. Za to vreme nisam pala u depresiju, osim sto sam 2 meseca posle pustanja iz bolnice lezala bez volje… Sada sam ok, osecam se potpuno normalno, uzimam lekove redovno.. jedino sto s vremena na vreme imam povisenu agresiju prema majci i nestalnost u vezama, lako se zaljubljujem i odljubljujem. Inace sam razvedena i imam cerku od 5g. Zelela bih da joj pronadjem odgovarajuceg oca i da se skrasim. Ne znam da li i dalje trebam da uzimam lekove i koliko to odprilike bih trebala u mom slucaju.. lekarka mi je rekla minimum 2g. Mislim da je kod mene i genetski jer tata mi je bio takvog promenljivog raspolozenja, njegova mama je uvek sedela u mraku i kukala, a tetka nesto slicno. Kod mene se prvi put mislim javilo oko 13g kada sam prvi put na ekskurziji briznula u plac i nisam mogla da odem na neku igranku bez razloga. Bila sam dosta povucena kao dete, sada sam potpuno drugacija, veoma otvorena i spremna na druzenje…. Puno pozdrava Hvala

8.6.2016

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana gđo Jasmina,

Lijekovi koje ste naveli da uzimate predstavljaju kombinaciju lijekova koje se, između ostalog, prema današnjim preporukama koriste za liječenje bipolarnog afektivnog poremećaja. Prema onome što ste opisali u svom pismu, očito ste prošli teške situacije (uključujući i borbu s limfomom) što predstavlja značajan stres i rizični čimbenik za pojavu ili pogoršanje postojećih psihičkih smetnji. Iako kažete da u vrijeme te bolesti „niste pali u depresiju“, Vaš navod da ste „2 mjeseca ležali bez volje“ odgovarao bi opisu depresivnih smetnji. Važno je da nastavite s redovnim uzimanjem lijekova, uz konzultaciju s vašim psihijatrom o eventualnim korekcijama ovisno o mogućim promjenama u kliničkoj slici i simptomima te da nikako samoinicijativno ne mijenjate doze i ne prekidate uzimanje lijekova. Kako ste i sami naveli genetska podloga predstavlja važan čimbenik rizika za pojavu ovog poremećaja. Detaljnije o terapiji bipolarnog afektivnog poremećaja možete pročitati u drugom dijelu moje kolumne o bipolarnom afektivnom poremećaju. Puno Vam pozdrava i sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]