Bipolarni afektivni poremećaj

Cao. Moja dijagnoza je od prosle godine Bipolarni afektivni poremecaj. Sada imam 33g. Lecim se Zoloftom i Eftilom u kombinaciji sa ksalolom 0.5. Prosle godine sam se razbolela od Limfoma Non Fockina i uspesno izlecena sa 8 terapija. Za to vreme nisam pala u depresiju, osim sto sam 2 meseca posle pustanja iz bolnice lezala bez volje… Sada sam ok, osecam se potpuno normalno, uzimam lekove redovno.. jedino sto s vremena na vreme imam povisenu agresiju prema majci i nestalnost u vezama, lako se zaljubljujem i odljubljujem. Inace sam razvedena i imam cerku od 5g. Zelela bih da joj pronadjem odgovarajuceg oca i da se skrasim. Ne znam da li i dalje trebam da uzimam lekove i koliko to odprilike bih trebala u mom slucaju.. lekarka mi je rekla minimum 2g. Mislim da je kod mene i genetski jer tata mi je bio takvog promenljivog raspolozenja, njegova mama je uvek sedela u mraku i kukala, a tetka nesto slicno. Kod mene se prvi put mislim javilo oko 13g kada sam prvi put na ekskurziji briznula u plac i nisam mogla da odem na neku igranku bez razloga. Bila sam dosta povucena kao dete, sada sam potpuno drugacija, veoma otvorena i spremna na druzenje…. Puno pozdrava Hvala

8.6.2016

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana gđo Jasmina,

Lijekovi koje ste naveli da uzimate predstavljaju kombinaciju lijekova koje se, između ostalog, prema današnjim preporukama koriste za liječenje bipolarnog afektivnog poremećaja. Prema onome što ste opisali u svom pismu, očito ste prošli teške situacije (uključujući i borbu s limfomom) što predstavlja značajan stres i rizični čimbenik za pojavu ili pogoršanje postojećih psihičkih smetnji. Iako kažete da u vrijeme te bolesti „niste pali u depresiju“, Vaš navod da ste „2 mjeseca ležali bez volje“ odgovarao bi opisu depresivnih smetnji. Važno je da nastavite s redovnim uzimanjem lijekova, uz konzultaciju s vašim psihijatrom o eventualnim korekcijama ovisno o mogućim promjenama u kliničkoj slici i simptomima te da nikako samoinicijativno ne mijenjate doze i ne prekidate uzimanje lijekova. Kako ste i sami naveli genetska podloga predstavlja važan čimbenik rizika za pojavu ovog poremećaja. Detaljnije o terapiji bipolarnog afektivnog poremećaja možete pročitati u drugom dijelu moje kolumne o bipolarnom afektivnom poremećaju. Puno Vam pozdrava i sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]