Bojim se da se ponovno ne zarazim covidom, strah je velik, što da radim?

U jako teskoj sam situaciji nadam se da cete mi pomoci..
Bili smo zarazeni kovidom,mama je lezala u bolnici 25 dana,jedva je ostala ziva..
Prvo sam bila pozitivna ja,pa onda majka i otac jer zivim sa njima.
To je bio najtezi period u zivotu u ove moje 22 godine,plakala sam svaki dan,dok je mama bila u bolnici,griza savjesti jer sam ih ja zarazila..Suicidne misli,katastrofa od zivota..
Mama je izisla i dobro je,ziva i zdrava,ja radim u firmi gdje smo svi jako blizu jedni drugih i ono sto mene sada muci jeste strah od ponovne zaraze..Ne mogu da se opustim ni na sekund,radim u strahu,bojim se da cu opet zaraziti roditelje..Pomisljam da dam otkaz,pomisljam na svasta.. Ne mogu da se opustim,svi radnici rade bez maske i uvijek je neko pozitivan,danas je jedan radnik testiran i pozitivan,ja sam se sva protresla od straha..
Ne znam sta da radim,moja karijera nije vaznija od zivota mojih roditelja,a s druge strane nikad ne znamo gdje mozemo pokupiti kovid…Ako dam otkaz sta da radim od svog zivota,da sjedim u 4 zida? Te misli mi se u krug vrte po glavi..
Kako da se rijesim ovog osjecaja krivnje i grize savjesti i kako da se opustim? Osjecam da mi je ugasena zivotna radost i da vise nemam razloga za zivot..

3.1.2022

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

 

situacija u kojoj se nalazite na žalost, dio je različitih varijacija pandemijskog okruženja i komplikacija. S jedne strane doista realno razmišljate i svakako da je pridržavanje epidemioloških mjera osnovno oružje u borbi s ovim virusom i mogućnost izbjegavanja zaraze. S druge strane, kako ste lijepo sami opisali, iznimno je teško dugotrajno funkcionirati po ovakvim pritiskom. Istina, zaraziti se možete u raznim situacijama i mjestima. No, razlika je kada znamo da smo poduzeli što je trebalo ili da nas okolina svojim neodgovornim ponašanjem ne stavlja pod povećani rizik. U takvim se situacijama javlja grižnja savjesti ili osjećaj frustracije pa i ljutnje zbog tuđeg ponašanja. Pokušajte razlučiti što je to na što možete utjecati i tu pokušajte nešto poduzeti, a na što ne možete (jer ne možemo sve kontrolirati u svom životu).

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?