Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim sindromom, a 62% pacijenata je 6 mjeseci nakon akutne COVID infekcije dobilo još neku neurološku ili psihijatrijsku dijagnozu. Ova vrsta mentalnih poremećaja ima svoju biološku, psihološku i socijalnu komponentu sa svim svojim posljedicama na opće funkcioniranje osobe. Svi ovi čimbenici dovode do onoga što se naziva “savršena oluja” te često posljedično dovodi do depresije, anksioznosti, a ponekad i do suicidalnih promišljanja. Istraživačica Anne Dickerman navodi kako dugotrajni post-COVID-19 sindrom izaziva upalu u mozgu koja dovodi do otpuštanja citokina što dovodi do osjećaja iscrpljenosti, snižene energije i manjka motivacije, što su ujedno i simptomi koji se javljaju u sklopu depresije i anksioznosti.

Pacijenti koji su zbog infekcije morali biti stavljeni na ventilator mogu imati dodatne promjene na mozgu, a zbog deprivacije kisika javljaju se akutne i dugotrajne posljedice na mozgu, poput narušenih kognitivnih funkcija, deficita pažnje i svijesti.

Pacijenti koji su zbog infekcije liječeni kortikosteroidima, mogu razviti depresiju i anksioznost kao posljedicu utjecaja lijeka na raspoloženje. Teško je precizno razlučiti te posljedice budući da su svi navedeni simptomi, kao i nesanica, prisutni i u sklopu poremećaja depresije i anksioznosti.

Poznato je također da bol ima utječe na raspoloženje, kao i obrnuto jer je to obostrana povezanost. Dodatne posljedice su socijalna i radna ograničenja te negativne posljedice na financijsku situaciju.

Jedna od ozbiljnih posljedica jest i povećana stopa suicidalnih promišljanja, a ona je također povezana s prisutnim tjelesnim smetnjama, posebice boli. Navedeno je sukladno istraživanjima o drugim kroničnim bolestima.

Veći rizik za pojavu ovog sindroma imaju osobe koje već imale neki od mentalnih poremećaja, osobe koje žive u siromaštvu, izložene su diskriminaciji ili im je teško dostupna medicinska pomoć.

Pacijenti kojima je posljedično dijagnosticirana depresija ili anksiozni poremećaj uključuju se u farmakoterapijsko i psihoterapijsko liječenje, a jedna od preporuka je i postupno povećanje tjelesne aktivnosti.

Ono što pokazuju epidemiološki podaci jest povećanje stope depresije i anksioznosti te je potrebno obratiti posebnu pozornost ovoj skupini pacijenata. U tom je pristupu važan interdisciplinarni model koji uključuje suradnju psihijatra, pulmologa, liječnika obiteljske medicine i kardiologa kako bi pacijent mogao biti holistički liječen i operviran.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Adaptivni imunitet

Probiotici za imunitet

Iako je pandemija Covid-19 službeno prestala, ova nas je sezona gripe, prehlade i dalje prisutne korone dobro prodrmala. Upravo iz tog razloga dobro je ojačati svoj imunološki sustav. Uz standardne pripravke vitamina i minerala, beta glukana, propolisa, matične mliječi, korisnima su se pokazali probiotici. Imunitet Imunološki sustav je skup stanica, tvari i procesa koji rade […]

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Depresija

PTSP, depresija, napadaj panike – pitanje u vezi terapije

Depresija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]

Anksiozno depresivni poremećaj

Koristim terapiju za anksiozno depresivni poremećaj. Kako da se s jedne terapije odviknem i pređem na drugu?

Antidepresivi

Probiotici kao dodatak antidepresivima u velikoj depresivnoj epizodi

Pilot studija koju je provela Viktoriya Nikolova, iz King’s College London, objavljena u JAMA Psychiatry 14.6.2023. (potom ih je prenio Medscape Medical News), navodi kako početno istraživanje bilo usmjereno na mogućnost poboljšanja zdravlja crijevnog trakta putem probiotika što bi moglo poslužiti kao novi put za osnaživanje mentalnog zdravlja i stabilizaciju raspoloženja. Suplementi probiotika kada se koriste […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]

Psihijatrija

Disocijativni poremećaj identiteta

Ovaj poremećaj kao fascinantan fenomen provlači se nizom filmova i serija, a unutar psihijatrije ostaje kao jedna kontroverzna tema. Istraživanje provedeno (Hingray) na oko 800 francuskih psihijatara pokazalo je kako 51% sumnja o postojanje ovog poremećaja ili uopće ne vjeruje da on postoji. Ovaj poremećaj ranije poznat pod nazivom višestruki poremećaj ličnosti uključen je u DSM-5 klasifikaciju. […]

Psihijatrija

Smanjuje li empatija osjećaj boli?

Liječnici koji pokazuju empatiju prema svojim pacijentima mogu utjecati na njihov sniženi osjećaj boli. Istraživanje objavljeno u Proceedings of the National Academy of Sciences proveo je tim na čelu s neuroznanstvenikom Dan-Mikael Ellingsenom iz Osla. Tijekom istraživanja korištena je funkcionalna magnetska rezonanca i napravljene su snimke 20 pacijenata koji su imali problema s kroničnom boli. Tijekom […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?