Da li antidepresivi u liječenju anksioznosti djeluju kao analgetik ili kao antibiotik?

Imam 35 god. Od 12. godine su krenuli periodički napadi anksioznosti i to naročito pred spavanje. Odrasla sam uz roditelja oboljelog od shizoafektivnog poremečaja koji nije bio tretiran do moje 25. godine, tako da se sva negativna simptomatologija tog roditelja prelomila na meni. Zbog deluzija je uvijek bio u strahu i osjećaju životne ugroženosti te je pokušao uvjeriti i mene u isto. Isto tako je bio u sukobu sa drugim članom obitelji koji je bolovao od demencije s agresivnim ispoljavanjima pa bi navečer znao reći neka idem spavati ali da budem na oprezu da baka ne dođe po noći i ubije nas u snu.
To je sve rezultiralo da je moja amigdala nakon svih tih godina u stanju pripravnosti i često uključi alarm nepotrebno. Osjećam se najsigurnije i najopuštenije kada spavam sama i u tišini. Ako netko ostane budan nakon mene, uhvati me panika i taman da ću utonuti u san, izbaci me panični napad.
Isto tako imam periode kada mi takve napade izazove zvuk susjedovog televizora i taj osjećaj da je on budan. Kada sam živjela u kući,to se nije događalo. Takve serije napada se okinu nakon nekakvog stresnog događaja koji u većini slučajeva kod mene nije negativan već dapače pozitivan ( putovanja,naslijedstvo, nova okolina…). Vježbam, imam hobije, jako sam zadovoljna poslom koji radim, meditiram, odlazim u prirodu, družim se, volim se smijati, gledati stand up i komedije, čitati knjige o duhovnosti i samorazvoju.
Gore nisam navela da mi je prije 2 god umro otac s kojim nisam bila čitav život bliska. Par godina prije njegove smrti smo se povezali. Isto tako je sad već prošle godine umrla baka. Radila sam na žalovanju za oboje kako bih spriječila te napade panike pred spavanje ali od kako sam uselila u stan jednostavno me uhvate ti napadaji češće a ne želim bježati od toga. Kada sam čitala o anksioznosti,nigdje nisam pronašla takav specifičan slučaj gdje netko dobiva napade panike zbog okolnih zvukova. Zanimljivo je da po danu mogu spavati gdjegod.
Da naglasim da prve dvije noći budu intenzivne a onda polako ti napadi postaju sve slabiji. Voljela bih znati kako da to trajno riješim? Ja sam u potpunosti svjesna da je to besmisleno i da ako po danu mogu spavati uz brodsku trubu isto tako mogu i navečer uz neki tihi zvuk ali ne mogu to objasniti amigdali.
Željela bih Vas još pitati da li antidepresivi u liječenju anksioznosti djeluju kao analgetik ili kao antibiotik?
Odnosno, da li trajno mjenjaju moždanu kemiju pa osoba nakon prestanka uzimanja bude izliječena ili imaju učinak samo dok se uzimaju?

 

26.2.2022

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

ja bih Vam svakako savjetovala da se uključite u psihoterapiju kroz koju ćete u potpunosti proraditi svoje osjećaje i podlogu svojih smetnji. Istraživanja nam pokazuju kako je zapravo najučinkovitije kombinirano liječenje – psihoterapija uz lijekove. Lijekova da tako kažem nam olakšavaju funkcioniranje dok psihoterapijom (koja je dulji proces) ne dođemo do onih dubokih promjena.

Srdačan pozdrav!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Psihoza

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Kardiovaskularne bolesti

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Samodisciplina

Uloga igre u razvoju djeteta – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema Winnicottu anksioznost često predstavlja važan, a ponekad i neizostavni čimbenik u igri djeteta. Prekomjerna anksioznost vodi u kompulzivnu igru, repetitivnu igru ili pretjerano traženje zadovoljstva koji se pronalazi u igri, no ako je anksioznost prevelika, igra se raspada u čisto traženje olakšanja. Isti autor ističe postojanje potencijalnog prostora između bebe i majke u kojem […]

Anksioznost

Nesanica, poteškoće u disanju – što mi je činiti?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute