Demencija – čitanje nalaza MR mozga

Poštovani,
moja majka (75g) obavila je MR mozga uputom neurologa zbog sumnje na demenciju. Ako mi možete, molim vas, protumačiti nalaz koji je urađen na temelju preporuke neurologa. Od pretraga je uradila Vitamin B, folnu kiselinu, hormone štitnjače i to je sve u redu. Tj. Vitamin B je nakon 3 mjeseca uzimanja Plivit B forte je točno na donjoj granici.
Prenosim nalaz:
Učinio se MR mozga nativno u TSE T1, TSE T2, FLAIR, DWI, GRE sekvencama. Nisu učinjene sve sekvence jer pacijentica nije uspjela izdržati pregled. Analiza na učinjenim sekvencama limitirana je artefaktima nastalim uslijed njenog pomicanja.
Koliko je analiza bila moguća, obzirom na prisutne artefakte, infratentorijalno se nađe uredna struktura moždanog tkiva, bez fokalnih lezija. Vermis je primjereno razvijen. IV moždana komora je medioponirana i primjereno široka. Pericerebelarni likvorski prostori su su primjerene širine.
Supratentorijalno ventrikularni sustav je primjereno širok, nešto naglašenijih posterironih rogova psotraničnih komora, simetričan s primjereno širokommi medioponiranom III. moždanom komorom i proširenim pericerebralnim likvorskim prostorima, poglavito na konveksitetu mozga i u području Sylvijevih fisura u smislu atrofičnih promjena mozga.
Vidljivi su multipli areali povišenog inteziteta signala na T2/FLAIR sekvencama unutar bijele tvari obostrano periventrikularno periizularno, u nivou bazalnih ganglija, centrumu semiovale te subkortikalno frontalno i parijetalno, a koji mjestimično pokazuju tendenciju konfluiranja te će odgovarati nespecifičnim lezijama bijele tvari, najvjerojatnije kronične vaskularne etiologije (Fazekas 3)
Mrvičasti kalcifikati unutar bazalnih ganglija.
Hipofizno-hipotalamičko područje, korpus kalosum i kraniocervikalni prijelaz su primjerenog izgleda. Područje pontocerebralnih kuteva je bez patomorfoloških promjena.
znakova akutne ishemije, hemoragije ili ekspanzivnog procesa se nije našlo u analizi dostupnih dijelova. lp

26.1.2021

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,
upit trebate uputiti neurologu ili radiologu.

Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]