Kako da se bolje nosim sa svojim problemima?

Poštovani, moram negdje potražiti pomoć, trenutno nemam zdravstveno zato se i javljam ovdje da cujem Vaše mišljenje. Neću lagati da sam u svojoj tinejdžerskoj dobi donosila iznimno loše odluke (eksperimentirala sa opojnim sredstavima). Naravno toga više nema u mom životu, i nikada više ne bi takvo što uzela, bila sam mlada i jako jako znatiželjna i to što sam uzimala ću žaliti do kraja svojeg života jer možda ne bi prolazila kroz ovo da me svo to eksperimentiranje nije psihički oštetilo. Imala sam dosta stresova kroz svoj život skupa s mamom zbog oca. Možda je i to bio razlog zašto me to i privuklo. Dijagnosticirana mi je depresija prije 3 godine i prepisani su mi antidepresivi koje sam odbijala uzimati, međutim ono što sada proživljavam, nakon potresa u Zagrebu i Glini nema nikakve veze s depresijom. Naša kuća ima crvenu naljepnicu, ali jednostavno nemamo gdje,i dalje tu živimo. Imam psihoze koje mi ne daju spavati, ne daju mi mira u glavi. Konstantno sam napeta, doduše puno manje po danu jer pokušavam što više biti zaokupirana drugim stvarima, pokušavam biti s ljudima u kontaktu jer se rijetko dogodi da imam napadaj panike ili što već kada sam zaokupirana makar mi se sve češće dešava da je jače od mene i da moram prekinuti sve što radim i pokušati se boriti tih pola sata što zna trajati. Glavni razlog tih napadaja su zvukovi. Bilo kakav nepoznati zvuk i onda krene. Primijetila sam da uvijek krene sa boli oko srca, i s obzirom da sam pušač koji ima prekomjerenu tjelesnu masu, prvo što pomislim je na srčani udar. I onda ta misao ostane i vrti se po glavi dok se ne krenem gušiti. Jednostavno je osjećaj kao da imam neku alergijsku reakciju pa da mi se zatvara grlo i jednostavno ostajem bez zraka. I onda slijede same misli da će se sada ovdje istog trena srušiti, da će se desiti potres, i jednostavno me ostećuje do te mjere kad vise ne mogu sama boriti se, počinjem plakati, tresti se, u totalnom sam očaju makar mi je i dalje u podsvjesti da je to samo od traume ali jednostavno sam slaba. To već traje neko vrijeme tipa 3 mjeseca, međutim u zadnjih par tjedana je ono sto me zaista počelo zabrinjavati i to je glavni razlog zašto se i javljam. Počela sam proživljavati iznova i iznova neke dogadjaje koji su me dosta oštetili, poput fizičkog nasilja mog oca nad mojom mamom i mene. Počela sam osjetiti podrhtavanja koje me tjera na izlaženje iz stana, počela sam se buditi po noći i proživljavati to nakon sna makar u dubini duše kad se smirim sam svjesna da je to trauma s kojom ću se morati nositi barem dok ne iselimo. Najgore od svega je što imam fizičke posljedice od svega, konstatno se znojim više nego inače, srce mi zna lupati čim sklopim oči kad želim zaspati jer jednostavno se sjetim svega. Cesto mi se dogodi da potrosim 2 sata na to jer taman kad zadrijemam i trebam uci u san dodje mi slika u glavu, odnosno osjecaj neznam kako bi se drukčije izrazila, i to mi poremeti sve i onda se moram ustati i sjesti se u kuhinju jer se tamo jedino osjecam sigurno, zapaliti i jednostavno se smiriti. Cesto upalim i igricu koja me isto smiruje ali kazem u zadnjih par dana se zaista pogrosalo jer vise ni to bas ne pomaze. Gubim kontrolu nad vlastitom psihom i sama pomisao na to me jos vise uznemiri. Sve to je razlog konstantnoj nervozi, potrebi za svađanjem, manjkom motivacije za bilo sto cak i za stvari koje sam prije radila s uzitkom. Ponekad samo cekam da ostanem sama u stanu i u krevetu da apsolutno nista ne radim i samo drijemam ili piljim u prazno. Jednostavno mi treba odmor, makar nemam posao dulje vrijeme, jednostavno sam iscrpljena. Imam osjecaj da cu se slomiti jos vise svake sekunde. Ne znam odkud da krenem, mama kaze da se zaposlim pod hitno i da pijem normabele koji su mi prepisani i da nisam jedina koja je prozivjela potres itd. Najbolje poznajem samu sebe i odlucila sam pitati strucnjaka za misljenje, da li je ovo samo dio traume koja ce s vremenom proci ili se tu radi o necem ozbiljnijem. I ako imate mozda neki savjet kako da se bolje nosim s time.

24.5.2022

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

ja bih preporučila psihijatrijski pregled (pokušajte svakako riješiti zdravstveno osiguranje, javite i se na zavod za zapošljavanje). Bilo bi dobro ipak uključiti specifične lijekove za depresivne i anksiozne smetnje (čini se da su prisutni i napadi panike). A svakako bi bilo dobro i da sa stručnom osobom porazgovarate o svim smetnjama koje proživljavate, a korijen imaju u djetinjstvu, ali je važan stres za vas bio i potres.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]