Kako prihvatiti simptome

Pozdrav, vec 5 mj muku mucim s nksioznoscu. Pijem cipralex 15 mg i idem na KBT. odkad sam pocela sa psihoterapijom bilo je i pogorsanja i predivnih trenutaka. Jako puno sam naucila o sebi i o svom poremecaju. Dobro funkcioniram al me zanima kako prihvatiti opsesivnu misao kad dođe. Odradila sam i izlaganje ali jos uvijek nisam prihvatila strah. Eliminirala sam dosta misli koje su me mucile, panicne i tjelesne senzacije vise nemam ili su zanemarive. Svjesna sam da se sama drzim u ovom stanju. Krene misao sta ako je ovo ludilo pa idem i informiram se di ljudi pisu svasta. Pnda mi naravno ne bude dobro. Isto tako kad procitam o tuďim simptomima potanje bude STA AKO ih ja dobijem? Kad se drzim KBT tehnika da odma sebi kazem to je okp misao nista ti s nece dogoditi bude mi super. Smeta mi sto ne mogu uvijek tako pristupiti problemu nego se jos uvijek ubacim u zacarani krug. 5 mjeseci mi je zbilja dug period di sam se vec umorila a opet svjesna sam da samo ja ovo mogu stopirati. Cak sam mislila da mi terapija ne valja a onda skontam da kad strahu pristupim na racionalan nacin on nestaje. Svjesna sam da s izlaganjem radim na sebi i da mora biti pogorsanje da bi bilo poboljsanje. Mozete li me savjetovat kako se nosit s opsesivnim mislima, prestat im vjerovat i dali ste misljenja da je terapija cipralexom i KBT dobra u mom slucaju ( anksioznost sa mislima strah od ludila i ako sebi ili nekom nesto napravim to su misli)

18.5.2017

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana, 

razumijem da se Vama čini da je 5 mjeseci dug period jer su smetnje koje imate neugodne. No, budite strpljivi. Budući da već koristite i prolazite tehnike koje ste naveli, nema jednostavnog recepta kojeg bih Vam ovim putem mogla dati, pa da smetnje nestanu. Nastavite sa započetom terapijom, pa ćete za neko vrijeme procijeniti rezultate. Dolazi u obzir i povećanje doze psihofarmaka. 

Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]