Majka i depresija

Postovani,moja majka se zadnjih 15 godina lijeci od depresije. Dobro je odgovarala na terapiju,bila funkcionalna i vodila relativno normalan zivot. No,zadnjih dvije godine je sve losije. Prije 11 mjeseci pokusala je suicid popivsi tablete. Nekoliko puta je bila hospitalizirana,te je 3 mjeseca proslog ljeta provela u specijaliziranoj psihijatrijskoj bolnici.
Dijagnoza joj je F 33.3-povratni depresivni poremecaj,sadasnja epizoda teska,sa psihoticnim simptomima.
Od terapije uzima:
Amitriprilibklorid 25 mg 1,0,0
Flufenazin 2.5 mg 0,0,1
Lorazepam 2.5 mg 1/2,0,1
Pregabalin 75 mg 1,0,1
Biperiden 2 mg 1,0,0
Flurazepam 30 mg 0,0,1

Bezvoljna je,nema motivacije za nista,usporena je,muci ju jako griznja savjesti jer je navikla biti ta koja skrbi o obitelji,a trenutno ne moze zbog svog stanja. Takodjer izbjegava izlazak iz kuce jer osjeca sram zbog svog stanja (zivi u manjoj sredini).
Takodjer cesto pati od nesanice.
Mi kao obitelj dajemo joj svu podrsku,tu smo za nju.
Posjetila je neki dan i privatno psihijatra,ja sam bila s njom,te mi je receno od strane tog psihijatra da joj terapija nije dobra,i da je s obzirom na njeno tesko stanje kolicina antidepresiva kojeg uzima nedostatna,te joj zato nije bolje.

Savjetovano nam je da ju odvedemo na lijecenje u drugu bolnicu,u drugi grad.

Mozete li mi dati misljenje,savjet u svezi navedenog,jer smo kao obitelj ocajni i trazimo nacine kako pomoci.

20.3.2023

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

procjena psihičkog stanja je kompleksan proces koji zahtjeva pregled osobe uživo. Svakako uvijek možete potražiti drugo mišljenje te sukladno tome započeti liječenje u drugoj ustanovi. Isto tako, uvijek treba pokušati nova rješenja. Vjerujem da ste iscrpljeni, moguće da razmislite o tome da se i vi uključite u suportivnu terapiju.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Molim Vas savjet kako pristupiti nekome tko je u depresiji i kako ga potaknuti da potraži pomoć

Antidepresivi

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Bipolaran poremećaj

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Alkohol

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Vrtoglavica ili anksioznost?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Ako imam ove dijagnoze, trebam li promijeniti terapiju?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]