Nagla malaksalost i drhtavica

Veliko postovanje i veliki pozdrav doktore. Ja sam 1992 godiste, visok sam 183 cm i tezak 98 kg. Do skoro sam imao 108 ali sam morao da skinem kilograme zbog zdravlja. Evo ovako da pocnem. Ja nikada nisam imao zdravstvenih problema, 20 godina cak ni najobicnija prehlada i uvijek sam bio fizicki aktivan i bavio se sportom ali sam naglo prestao prije 2 godine zbog obaveza oko fakulteta i od tada sam poceo samo da jedem, lezim i da se gojim. Sa nekih 92 kg sam presao na 109. Poceli su da mi se pojavljuju razni problemi u vidu malaksalosti i lupanja srca. Znao sam po noci da se budim i da imam bol u predjelu grudne kosti. Zabrinuo sam se i otisao kod doktora, uradio sam analizu krvu i odradio sam ultrazvuk srca. Sve je bilo u najbolje redu i doktor mi je rekao da moram malo da smrsam i da se fizicki aktiviram. Pri pregledu su mi ustanovili da imam sportsko srce i da ono trazi fizicku aktivnost. Posle toga neko vrijeme sam se osjecao dobro ali sam nastavio po starom i do prije jedno 4 mjeseca nisam poceo da osjecam bas zabrinjavajuce tegobe. Najednom me uhvati malaksalost, kao neka jeza da prodje kroz moje tijelo, drhtanje prstiju, cujem srce kako ubrazano radi, bol u glavi, osjecam kao da nemam kontrolu nad svojim tijelom, kao da je sve usporeno i da mogu svakog casta da se onesvjestim. Opet odem da izvadim krv i odradim kks i biohemiju jetre jer se ustanovilo pri ultrazvucnom pregledu da imam kamenje u zuci. I ovaj put su nalazi bili u savrsenom redu i opet odem na ultrazvuk srca i krvih sudova ali ovaj put u regionalni centar za srce. Krvni pritiska je bio 160/100 EKG u redu i ultrazvuk srca i krvnih sudova u najboljem redu, sve je bilo odlicno i nigjde nije bilo nikakvih znakova aneurizme ili bilo kakvih promjena i ostecenja sa tim sto su mi i ovaj put rekli da moram za 6 mjeseci da smrsam nekih 15kg. Drugacije da jedem i vise da se krecem. Prije sam pio po 2l Koka kole dnevno i to su mi rkeli da izbacim. i dobio sam tablete za pritisak koje su imale diuretsko dijestvo i dobio sam tablete za smirenje jer su po mojim opisima sumnjali i na blazi napad panike i da mi sve to izaziva moja tezina i visok pritisak. Evo vec 2 mjeseca sam u zdravijem rezimu. Nema gaziranog, nema alkohola, pusac nikada nisam bio, manje masnog,manje slatkog. Vise voca i povrcama mada i to ne u prevelikim kolicinama, setnja pola sata, sat. I od prije 10 dana sam krenuo u teretanu gdje se trudim da sto vise odradjujem kardio i da sto vise vjezbam. Smrsao sam 10 kilograma i ovako uopsteno se mnogo bolje osjecam, kupio sam i koziju sirutku i to sam poceo da pijem. Ali opet dolazimo do onog djela, opet mi se javljaju ti napdai malaksalosti, drhtanje prstiju glavobolja sa tim da sam sve mislio da je zbog visokog pritiska ali kada mi se to desi odem da izmjerim pritisak i vidio sam da je pritisak u najboljem redu. Znaci simptomi nisu zbog pritiska. Mene prije nikada nije glava bolila ali sada imam glavoboljus vakog dana, blazeg intenziteta ali je iratantna i svakodnevna i osjecam nekada zujanje i nekakav pritisak u usima. Isao sam kod doktora i on mi je samo rekao da je mozda u pitanju neka prehlada nesto i da ce to proci. Ne znam vise kome da se obratim pa sam evo nasao ovaj sajt na internetu pa reko vrijedi mozda i vama se obratiti. Cak sam razmisljao da odem na magnetnu rezonancu glave. Jos jednom da naglasim simptomi se pojavljuju bez ikakvog razloga, u smirenom stanju, kada sjedim. I jos samo dvije stvari imam da vam kazem o mom zdravstvenom stanju. Posto kao sto rekoh 20 godina ni najobicniju prehladu nisam imao vrijedi napomenuti sve ono sa cim sam mozda ima problema. Prvi neki zdravstveni problem je vise u pitanju nekog fizickog karaktera. Dok sam pmogao rodjaku pri pravljenju kuce, dosao sam i radio cijeli dan na temperaturi oko 41 stepen bez kape ili bilo kakve zastite. I dok sam bio na plocu drugog sprata kuce i pomogao da se beton izlije i da se to sve sredi mene je da tako kazem opalila suncanica. Pocelo je sve da mi se vrti, muka me uhvatila, drhtaje ruku malaksalost. i morao sam sto prije da sidjem i odme u hlad, rashladio se, pio vise tecnosti ali doktoru nisam isao i mozda nema nikakave veze sa ovim sada ali reko da vrijedi napomomenuti i bio sam donator krvne plazme, gdje smo isli preko fakulteta i bio sam imunizovan tada na virus bjesnila jer idem na veterinarski fakultet, plazmu sam dao dva puta i zvali su me treci put da dodjem da mi udare booster za titar antitjela ali nisam nikada otisao. Eto to je cijela moja medicinska proslost. Ukoliko bi mi pomogli ili dali neki savjet kome sledecem da se obratim bio bih vam vjecno zahvalan. Srdacan pozdrav

27.6.2017

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovani, 

moguće je da se kod Vas radi o simptomima anksioznosti. Zato bi bilo dobro da se javite na pregled psihijatru s kojim ćete porazgovarati o svojim smetnjama i ostalim detaljima koji su važni za potvrdu dijagnoze i određivanje liječenja. 

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]