Nezadovoljan sam samim sobom, ništa mi ne predstavlja užitak, umoran sam, teško se budim, sve me iscrpljuje. Imate li neki savjet kako bi se bolje osjećao?

Dakle, gdje početi ni ne sjećam se više ali počelo je prije 2,5 3 godine s osjećajem pritiska u prsima te buđenja usred noći s nelagodom i osjećajem poput nedostatka daha u plućima ili neko stezanje/opstrukcija, no kako sam sebi to vrijeme borio s ansksiznoscu i napadima panike smatrao sam da je to nuspojava toga te prilikom napada ne bih ništa osjećao zbog borbe sa svim tim mislima. Tako je bilo jedno dva tri put tjedno do prije nekih godinu dana u međuvremenu napadaji panike su prošli i a nelagoda/pritisak se intenzivno pojačao, tada je već nelagoda bila primjetljivija jer mi misli nisu toliko odvraćale pažnju i sve češće tj svaki dan te se pojavljivala i tokom cijelog dana i uvelike mi pogoršavala kako psihičko tako i fizičko stanje. Već sve godine se ne sjećam da sam na vrijeme i s opuštenošću utonuo u san već naprotiv često u kasne sate dok tijelo više nebu moglo se boriti, jednostavno kad legnem ta nelagoda u prsima je prejaka i previše osjetljiva da bih se opustio i mirno zaspao, eto onda dolazimo do u nekoliko mjeseci u nazad i ta nelagoda je nekako osjetljiva i u stezanju leđa, malo iznad sredine leđa i takodjer u sredini glede strane leđa. Primijetio sam i da se zna pojačati nakon jela nebitni o vrsti jela, na samom početku svega kada bih dobio taj osjećaj pomagalo mi je istezanje ležeći s rukama prema prstima na nozi tj bilo kakvo istezanje leđa no međutim ni to puno pomaže te eto narušena mi je volja, u glavi nisam svoj već kao da sam u nekoj magli od svega toga mozak mi je iscrpljen, ne mogu zaspati mi opustiti se a budim se tesko i umoreno samim time i lagano sam u nekoj depresijici i nezadovoljstvu samim sa sobom, i hrana mi vise ne predstavlja uzitak i jednostavno sve ovo me jako iscrpljuje i pogotovo sto je ta nelagoda prisutna svakim danom u svakom trenutku i položaju osim u rijetkima sljedećim ili idtezujucim ali oni su jaki rijetki. Nisam radio pretrage jer sam s početkom panike i anksioznosti izgubio zdravstveno a i tada sam bio poljuljanoh psih stanja, onda je došla korona i eto ja trpim i trpim jednostavno sada ni nemam volje ista učinit jer ne vidim ikakvog spasa. inace sam vitak oko 180 cm 67 kg te imam brz metabolizam pa sam po par puta na zahodu, znam se ne tako cesto ali intenzivno baviti sa sportom pa ne znam je li srce ili pluća iako koristim ventolin radi astme po potrebi pa eto molim vas za bilo kakvu pomoć, savjet, upozorenje ili nadu sto god .hvala lijepo

26.4.2022

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovani,

ja bih svakako preporučila uključivanje u psihoterapiju kako biste se pozabavili dubljim uzrocima Vašeg psihičkog stanja. Ne morate trpiti, ali početak tog puta je upravo to da se trgnete i krenete raditi na sebi – to je prvi korak u poboljšanju.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?