Problemi sa stolicom

Pozdrav, nisam sigurna pitam li pravog stručnjaka imam pitanje u vezi probave i psihe.

Ovako ide situacija: kad sam bila dijete imala sam konstantne zatvore. I to se smirilo nekad krajem osnovne škole, s tim da bi se znalo tu i tamo ponoviti (tipa jednom godišnje), ali rijetko sve do sada kada su mi 22 god. Znači do tad sam uvijek imala stolicu, ali gotovo nikada dan za danom.
U siječnju imala sam zatvor koji sam riješila, ali od tad sam stalno u strahu da se ne ponovi. Uvela sam “pšenične posje Encian” u prehranu s juhama ili probitičkim jogurtom. Također svako jutro pijem čašu Donat mg te nakon toga imam normalnu stolicu (nekad čak i spontano prije nego sam popila). Jedem puno orašastih plodova, cijeđene prirodne sokove i slično.
Znači od tad, zadnjih 2,5 mj SVAKO jutro imam stolicu. I sad ide problem: nekad tijekom dana imam još jednu,dvije normalne stolice (kada se većinom dobro osjećam), nekad imam proljevaste (većinom praćeno grčevima), nekad imam tvrđe komadiće stolice ili malo manju ili malo tvrđu stolicu (kad se zabrinem da je u pitanju zatvor, pa non stop guglam simptome, osjećam napetost u trbuhu i pritisak u prsima). Također često imam jako glasan rad crijeva, doslovno čujem kako se pomjeraju što je ponekad i baš bolno.
Počelo me boljeti pod rebrima s lijeve strane. Išla sam doktoru i bila sam na ultrazvuku. Nađen je mulj u bubregu i malena cista za što sam dobila terapiju. Dok je dr bila mišljenja da kolonoskopija nije potrebna.
Ne znam radi li se o stalnom strahu i stresu kojim sama uzrokuje problem ili se stvarno radi o nečemu?
Primjera radi, jučer sam imala 3 obilne stolice zbog čega se nisam brinula oko zatvora i iako sam imala lagane grčeve nisam osjećala bol i pritisak, a danas sam spontano jutros imala stolicu i nakon toga još dvije manje te jak nagon i samo komadiće stolice nakon toga i osjećam bol i pritisak i strah od zatvora.
Također nekad imam taj lažni nagon za pražnjenjem i osjećaj da nisam prazna iako sam išla na WC nakon toga također uslijedi “panika”.
Nadam se da ste me uspjeli shvatiti i da ćete mi moći pomoći ili bar proslijediti upit drugom stručnjaku ukoliko nije vaše područje.
Srdačan pozdrav.

13.4.2021

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

ne mogu proslijediti Vaše pitanje. Preporučila bih pregled gastroenterologa, možda bi se moglo raditi o iritabilnom kolonu. No, povezanost sa “stresom” ste dobro istaknuli. U tom smislu bih preporučila psihoterapijsko savjetovanje.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]