Kako da si pomognem?

Poštovani, imam 42 godine i bolujem od anksioznosti i depresije. Do prije 9 mjeseci sam se redovito drogirao i konzumirao alkohol, od tada ništa. Bavim se body buildingom pa sam do nedavno uzimao i steroide. U 8. mjesecu prošle godine sam upoznao predivnu djevojku s kojom sam nekako još dan danas u vezi, iako sam bio bezobrazan i sebičan prema njoj. Nakon što smo prohodali, nakon mjesec dana počinju moje borbe sa strahovima (kako će sve biti, hoću li biti dobar, dosta toga vezano u izvedbi oko sexa), naravno da sam zakazao, jako se teško opuštao i došao do toga da sam završio kod psihijatra, dobio razne terapije koje sam nakon nekog kratkog vremena prestao uzimati, na svoju ruku. Bio sam nezaposlen dosta dugo, a sada sam u Njemačkoj, radim i opet imam teške borbe sa sobom, doma radim, sve je dobro, ali nakon toga sve staje i počinju borbe, već sam imao 2 teža napada panike, puno plakao i bio očajan. Evo i sada mi se oči pune suzama kad ovo pišem jer sam normalan dečko, dobro izgledam, a u glavi ništa ne valja, manjka mi jako puno samopouzdanja i samopoštovanja. Radio sam na sebi kroz afirmacije, meditacije i bilo mi je još gore. Sada sam tu u Njemačkoj, maknuo se namjerno od svega da pokušam dovest sebe i sve u red, djevojka mi je velika podrška u svemu i sve sam joj rekao i priznao. Ne mogu nikako početi vladati svojim mislima, skroz neka negativa i strahovi i nesigurnost, a svjestan sam da je u meni problem. Eto, toliko toga napisano od mene, više ni sam ne znam šta da radim, knjigu sam počeo čitati, samo da mozak umirim. Ja bih samo volio konačno biti normalan, oženiti se, osnovati obitelj i živjeti dugo i što sretnije mogu, ovako stvarno više ne mogu. Hvala na razumijevanju, vremenu dok ovo čitate i eventualnom trudu oko mene. Srdačan pozdrav.

10.5.2021

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovani,

razumijem koliko se mučite, no istovremeno vidim i koliko se trudite, a takva svesrdna motivacija je zaista osnova mogućih promjena. Potražite pomoć, uključite se u psihoterapiju, ne morate sve to prolaziti sami. Taj put nije lagan, no vrijedi truda.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]