Imam problema s nesanicom, molim savjet?

Poštovani,
Molila bih Vas savjet, ukoliko je moguće. Naime, radi se o mojoj majci. Žena ima 55 godina i ima probleme s visokim tlakom, sa štitnjačom, dijagnosticirana joj je osteoporoza koja je već dosta napredovala tako da ima poprilično problema sa zglobovima i bolovima u kostima, dosta često ju muče nesanice, nedostatak apetita, cirkulacija, trnu joj prsti, ruke, zimica. Naravno, još uvijek radi, nije u mirovini, pa je to dodatan stres za nju. Nakon zadnjih pretraga koje je mama radila, što se tiče štitnjače, kontrolirala hormone i ultrazvuk doktori su rekli da je u globalu u redu, kao ima nekakvu kvržicu, ali joj nisu prepisali niti kakve lijekove ni bilo sto drugo. Rekli su doktori da je hiperaktivna štitnjača, bila je na punkciji i kao te čvoriće koje ima da su zapravo zanemarivi i dalje to treba kontrolirati. Međutim, kad se sve to stavi na hrpu, nismo uspjele pronaći ništa što bi koristilo i pomoglo joj da to sve skupa nekako stavi donekle pod kontrolu. Tim više što joj je rečeno da se zbog svega mora i cijepiti, primila je prvu dozu Pfizera, drugu ima za 20-ak dana, ali opet, razlozi za cijepljenje su i razlozi zbog kojih je prisutan popriličan strah od nuspojava i simptoma. Od lijekova koristi Triplixam za tlak 10mg/2,5mg/10mg, Kostorax za kosti,pije Osteopan plus, Magnezij 375+B6,Apazol A 20mg za želudac te tablete za promjenu u kojoj se nalazi,s obzirom na godine. Oprostite na dužem obrazloženju, no molila bih pomoć i bilo kakav savjet, sve će dobro doći.

Hvala Vam unaprijed.

30.6.2021

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

nisam baš najbolje razumjela pitanje – da li ste mislila na majčine probleme s nesanicom ili na nešto drugo? Općenito mogu reći ako Vam se čini da majka teže podnosi stres ili da se sumnja na psihološku podlogu smetnji koje ima, preporučila bih psihijatrijski pregled gdje će se uostalom nakon pregleda mogu dati neke smjernice za eventualno daljnje liječenje. Bez pregleda to nije moguće.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]